Delegacije organizacija boraca čiji članovi i poštovaoci baštine i zastupaju ideje jugoslovenstva, antifažizma i tekovina NOB-a 1941 - 1945. godine položile su danas cvijeće na spomenik ispod Ljubovića i poklonile se sjenima 30 rodoljuba strijeljanih 25. juna 1943. godine. Ovo je samo jedno u nizu spomen -obilježje podignuto u znak sjećanja na branioce slobode i dostojanstva naroda. Nikada se njihove žrtve ne smiju zaboraviti, a imena na mramoru koji svjedoči o najslavnijem dijelu crnogorske istorije ne smiju da izblijede.
Veljko Kadović, predsjednik OBNOR-a Danilovgrada, kazao je da se ispod Ljubovića svakog 25. juna sa tugom ali ponosom okupe potomci, poštovaoci i sljedbenici učesnika slavne Narodno oslobodilačke borbe.
–Došli smo ponovo da po ko zna koji put odamo počast herojima čije su snove o slobodi prekinuli fašistički kuršumi 25. juna 1943. godine. Došli smo da odamo počast i zahvalnost rodoljubima čiji je ideal slobode ostvaren iako to nijesu dočekali – rekao je Kadović.
Kadović je naglasio da ovakvih svetih mjesta ima na desetine i desetine širom naše domovine Crne Gore, a na stotine širom nekadašnje zajedničke države Jugoslavije.
–Strijeljani na ovom mjestu, i brojni borci NOR-a, nijesu se borili samo za Crnu Goru, već za državu koje nažalost više nema, nekada ugledne i cijenjene Jugoslavije – rekao je Kadović.
On se prisjetio događaja iz 1943. godine kada je ispod Ljubovića strijeljano 30 rodoljuba.
– Fašističko okupacione snage, te njima vjerne domaće sluge i pomagači, trpeći svakodnevno poraze od ustanika - partizanskih četa i odreda, pribjegli su monstruoznom činu osvete i odmazde. Ovdje je prije 81 godinu strijeljano 30 slobodara. Okupator je imao je za cilj da strijeljanjem ovdje, ali i širom Crne Gore, na drugim mjestima zastraši i umanji plamen slobode da demorališe slobodarski narod Crne Gore. Prevario se, plamen slobode i otpora se još više razbuktao. Ovakva nedjela, jer ovo nije bila borba na frontu, ovo su zločini, karakteristični su samo okupatorima i njegovim pomagačima - marionetama – rekao je Kadović.
Kadović je govorio i o Trinaestojulskom ustanku koji je predvodila Komunistička partija, a čime je zametnuta klica slobode u kojoj i danas živimo, ali na koju moramo kako kaže, svi da pazimo i vodimo računa da se sa tog puta ni po koju cijenu ne skrene i da se odoli brojnim prije svega političkim izazovima.
