/ -

(VIDEO)Lekić: U Crnoj Gori od raka dojke godišnje oboli oko 400 žena

Sa 40 godina svaka žena bi trebala da ima svoju prvu mamografiju kao ličnu kartu i da je ponavlja u ciklusima na dvije godine, kaže Sanja Lekić, direktorka Instituta za onkologiju KCCG

Ružičasti oktobar je tokom decenija njegovog obilježavanja postao nešto više od načina borbe protiv jedne opake bolesti i istovremeno je simbol koliko savremeno društvo i žene u njemu mogu da budu snažne i ujedinjene kada se bore za pravu stvar, rekla je Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada, na panel diskusiji "Ružičasti oktobar" koji je posvećen borbi protiv raka dojke.

– Način na koji se borimo protiv raka dojke može da posluži kao inspiracija za borbu i za mnoge druge plemenite ciljeve. Istinske heroine ružičastog oktobra su svakako žene koje su izašle kao pobjednice iz susreta sa ovom bolešću, kao i one koje ovu veliku bitku biju upravo sada. Uvijek sa istinskim zadovoljstvom slušam ispovijesti žena koje su pobijedile kancer dojke i svaki put kada čujem neku novu priču osjetim snagu, nadu i radost jer iznova spoznam koliko je život zapravo lijep i koliko ga treba cijeniti i biti zahvalan na njemu. Ovo je prilika i da po ko zna koji put ukažemo na značaj ranog otkrivanja bolesti, koje bitno povećava šanse za uspješno liječenje. Lično ću biti zadovoljna ako se bar jedna žena javi na pregled inspirisana današnjim razgovorom, a nadam se da će zapravo biti mnogo takvih. Veliki je broj žena koje već godinama unaprijed planiraju pregled dojki svakog oktobra, i to je sjajna navika inspirisana upravo ružičastim oktobrom. Žene, da bismo mogle kvalitetno da se brinemo o svima onima koji se oslanjaju na nas, moramo najprije da se brinemo o sebi. Jedino ako smo same zdrave i snažne možemo da budemo tu za naše bližnje - kaže Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović navodi da nije dovoljno da se samo žene brinu o samima sebi, već da i društvo mora da brine o njima.

– Upravo je ovaj današnji skup svjedočanstvo da društvo to i radi. Poručujem mojim Podgoričankama – još ste na vrijeme, nemojte dozvoliti da ovaj mjesec prođe, a da ne odete na pregled. Kao što kaže Šopenhauer "Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja, sve je ništa" - poručila je Borovinić Bojović.

Doktor Ivan Samardžić, epidemiolog iz Instituta za javno zdravlje, rekao je da od raka dojke obolijevaju i muškarce i žene.

– Na globalnom nivou ukazuje podatak da se na svaka tri minuta dijagnostikuje jedan novi slučaj. Broj žena je u porastu i sve češće obolijevaju mlađe osobe. Prema podacima iz 2022. godine broj novooboljelih žena od svih oblika raka u svijetu bio je nešto manje od deset miliona, a rak dojke u svijetu ima 2.300.000 slučajeva. To ukazuje da je svaka četvrta do peta žena koja je oboljela od raka u svijetu, oboljela upravo od raka dojke. Što se tiče umiranja na globalnom nivou iz iste godine broj umrlih žena od raka je više od 4.300.000 slučajeva, a skoro 700.000 žena umrlo je od raka dojke. Podatak da maltene svaka sedma žena koja je umrla u svijetu od nekog oblika raka preminula je upravo od raka dojke - rekao je Samardžić.

On kaže da je broj novih slučajeva svih oblika raka u Crnoj Gori u 2022. godini oba pola iznosio je oko 2.739, dok je broj umrlih osoba 1.535 i broj osoba koje žive sa kancerom pet godina 7.847.

– Kada govorimo o epidemiološkoj situaciji kod nas u 2022. godini broj novih slučajeva raka iznosio je 1.324. Broj novooboljelih slučajeva od raka dojke je 416 što ukazuje da je svaka treća žena koja je oboljela od nekog oblika raka upravo oboljela od raka dojke. Svi ovi podaci govore o ogromnom opterećenju društva ovom bolešću i velikom problemu sa kojim moramo da se suočimo da smanjimo ove podatke. U 2022. godini od svih oblika raka umrlo je 688 žena, a 154 od raka dojke. To pokazuje da svaka četvrta ili peta žena koja je umrla od kancera preminula je upravo od raka dojke - kaže Samardžić.

Saramdžić navodi da za rak dojke ne postoji specifičan i jasan uzrok nastanka ove bolesti, ali da postoje rizici koji mogu povećati mogućnost dobijanja raka dojke. On je istakao da je važno da se bolest otkrije na vrijeme.

– Skrining dojke je važan jer otkrije bolesti prije znakova. Mamografski pregled je važan i otkriva promjene koje su male i ne mogu se napipati samopregledom. Kod mamografije jako je malo značenje i žene nema potrebe da se toga plaše - ističe Samardžić.

Direktorka Instituta za onkologiju KCCG Sanja Lekić kaže da im je cilj da smanje smrtnost.

– U razvijenim zemljama smrtnost je znatno niža nego kod nas. Ne zato što Crna Gora ne zna, ne umije, nema mogućnost, već bolest kasno otkrivamo. Tada su naše mogućnosti sužene. Karcinom dojke je savremena bolest žene. Nije svaka promjena na dojci maligna i nije svaki tumor nešto što treba da nas plaši. Pod tim nazivom podrazumijevaju se i otekline. U Crnoj Gori godišnje oboli oko 400 žena, a kod muškaraca to je za godinu jedan ili dva, ali ni to ne smijemo zanemariti. Imali smo i dojilje koje su saznale da imaju rak dojke. Dijete je bezbjedno ukoliko ga doji jer se ne može prenijeti putem mlijeka. Samopregled dojki ne smije zamijeniti skrining. Sa 40 godina svaka žena bi trebala da ima svoju prvu mamografiju kao ličnu kartu i da je ponavlja u ciklusima na dvije godine - kaže Lekić.

Lekić navodi da se biopsija radi tankom iglom i da je u pitanju bezbjedna metoda.

– Ne postoji mogućnost rasijavanja i širenja bolesti. Ne postoji medicinski dokaz da se tako širi - kazala je Lekić.

Psihološka pomoć puno znači

Svetlana Mijušković ispričala je svoju emotivnu priču kako je ona pobijedila rak dojke. Više od dvije godine se uspješno liječi od ove bolesti.

– Saznanjem dijagnoze nijesam osjećala strah niti od bolesti niti od smrti. Porodica i prijatelji kao velika podrška bili su u šoku. Ušla sam u tu borbu. Otežavajuća okolnost mi je bila saznanje da ostajem bez podrške dotadašnjeg partnera sa kojim sam provela deset godina. Trebala mi je ogromna snaga da se borim na oba polja i prihvatim da sam sama na tako snažnom životnom iskušenju. Prošla sam jednom riječu pakao. Bila sam depresivna, borila sam se lavovski, ali snaga je bila na izmaku. Saznanje da na onkologiji postoji psiholog navelo me da se podvrgnem prihološkoj pomoći koja mi je puno značila. Želim da pružim nadu i podršku koga god zadesi ova bolest da ne posustaju, da vjeruju da postoji izlaz i da je moguće pobijediti to strašno zlo koje napada i tijelo i um, a ljudi uvijek prolaze test u najtežim trenucima života - kazala je Mijušković.

Tajla Međedović, psihološkinja Instituta za onkologiju KCCG, kazala je da je psihološka podrška neizostavan dio.

– Značajno nam se javljaju pacijentkinje u toku procesa liječenja, međutim, veliki broj njih se javlja na kraju izlječenja. Na Institutu onkologije ne radimo samo sa pacijentima već sa svima koji su oboljeli od svih vrsta karcinoma. Psihološki tretmani su od velikog značaja. Nema potrebe da postoji stigma već da dođu na psihološki tretman.Radimo i grupne tretmane. Kako je za sve bitna notivacija tako je i za ove pacijente - rekla je Međedović.