Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da iskoristi ovlašćenja i proaktivno i blagovremeno provjeri da li politički subjekti na zakonit način prikupljaju potpise podrške listama za parlamentarne izbore.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović, podsjetila je da se izborne liste mogu podnositi od 7. aprila, da je krajnji rok za njihovu predaju 16. maj, i da politički subjekti uveliko prikupljaju potpise podrške.
Papović je kazala da su za predsjedničke izbore, prilikom prikupljanja potpisa podrške za kandidature, zabilježeni brojni slučajevi zloupotrebe ličnih podataka građana/ki i falsifikovanja potpisa, o čemu tužilaštvo vodi istragu.
Ona smatra da to nije prvi put da se lični podaci građana/ki masovno zloupotrebljavaju u izbornim procesima, i da su nerad i pasivnost nadležnih institucija omogućile da se ponavljaju bez straha od sankcija.
"U ranijim zloupotrebama je moralo doći i do povrede odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jer su politički subjekti prikupljali posebne kategorije ličnih podataka, koje se mogu obrađivati samo uz izričitu saglasnost lica, a koju u velikom broju slučajeva nijesu dobili", ocijenila je Papović.
Ona je kazala da AZLP u ovim slučajevima nije radila svoj posao, odnosno nije zaštitila prava građana/ki nego a ni izborni proces.
"Umjesto od onih koji zloupotrebljavaju lične podatke građana, AZLP je odabrala da ove podatke štiti od domaćih i međunarodnih posmatrača službeno ovlašćenih za posmatranje svih segmenata izbornog procesa", rekla je Papović.
Ona smatra da je izuzetno značajno da AZLP ovoga puta na vrijeme provjeri da li politički subjekti prikupljaju potpise i druge lične podatke uz saglasnost građana da ih mogu koristiti za podršku izbornim listama, i da li vrše obradu tih podataka na zakonit način.
Papović je upozorila da se ignorisanje te pojave i propuštanje dužnosti nadzora nad očiglednim kršenjima zakona, može okarakterisati jedino kao nesavjestan rad, iz koga mogu nastati ozbiljne negativne posljedice za izborni proces.
"Državna izborna komisija utvrdila da je za podršku izbornoj listi potrebno najmanje 4.338 potpisa, odnosno hiljadu za manjinske liste, ili 300 potpisa za izborne liste koje predstavljaju manjinsku zajednicu sa učešćem do dva odsto u ukupnom stanovništvu Crne Gore", podsjetila je Papović.
