Miloš Borozan / - TV E
05/03/2024 u 08:40 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Borozan: Obrazovni sistem zahtijeva kontinuiranu pažnju

Danas imamo političke subjekte koji su kreatori, između ostalog i obrazovnih politika, koji imaju jedan vrlo sužen vremenski horizont djelovanja, koji je najčešće do sljedećih izbora, kazao je magistar neuropsihologije i doktor nauka behevioralne ekonomije Miloš Borozan.

Stoga imamo da balans između oslanjanja na struku, na istraživanja, na iskustvo, bude zanemaren u odnosu na neke kratkoročne ciljeve.

- Ti kratkoročni ciljevi donose ovakve i onakve političke poene ili pobjede, a rezultati, ne samo na kratki rok, već i na dugi rok će biti katastrofalni. Obrazovni sistem, kao jedan kompleksan i, da kažemo, velik sistem, ima histeretičke efekte na dugi rok. Odnosno, ono što danas radite, posljedice i rezultate ne možete vidjeti sutra, ne možete vidjeti za tri mjeseca, već će te ih vidjeti za generaciju, dvije, tri - kazao je Borozan.

Prema njegovom mišljenju postoji mnogo izazova u obrazovnom sistemu koji nisu prije postojali. 

- Uticaj vještačke inteligencije i sličnih tehnologija, raznim kretanjima na tržištima rada, sve bržem načinu života. Tako da, obrazovni sistem se nalazi sam po sebi u jedno vrlo specifičnom momentu gdje, ako politička podrška izostane, rizikujemo da posljedice, pogotovo na duži rok, budu katastrofalne - jasan je Borozan.

Na pitanje novinara da li će se obrazovni sistem oporaviti nakon ispita eksterne mature prošle godine i da li je izgubljeno povjerenje građana Borozan smatra da je povjerenje izgubljeno i da će biti teško da se povrati. 

- Mislim da je to bila jedana vrlo ružna tačka u istoriji crnogorskog obrazovanja i sigurno da će put do oporavka povjerenja biti dug. Svakako duži nego što je trajao put do njegovog urušavanja - kazao je gostujući na TVE

On smatra je glavna mana obrazovnog sistema ideja jednosmjernog transfera znanja, a ne ideja, da kažemo, co-konstrukcije, odnosno zajedničke konstrukcije znanja.

- To dovodi do toga da se učenicima i studentima znanja ispituju na vrlo pasivne načine. Poslije kad ta znanja treba da se primijene, tek se tada razumije da su ta znanja u stvari vrlo krhka i vrlo često učaurena. Ono što me uvijek iznenadi kad se vratim kod nas to je upravo ta pasivnost studenta i taj strah, taj stid ili šta god da se postavi pitanje, a to je negdje posljedica upravo takvog jednosmjernog odnosa - zaključio je Borozan.

On je stava da osoba koja je dobila šansu da se obrazuje na fakultetu, ima jednu odgovornost, ne samo prema sebi i svom znanju, ima odgovornost prema svojoj porodici i prema svojoj naciji koja je uložila u vas, koja vam je dala šansu da se fakultetski obrazujete.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
05. novembar 2024 04:30