Povodom 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika, Bošnjačko vijeće (BV) u Crnoj Gori čestita svim građanima koji čine, njeguju i uvažavaju, jezičko bogatstvo raznolikosti u Crnoj Gori.
- Maternji jezik je temelj kulturnog identiteta, tačka prepoznavanja i opstojnosti jednog naroda, osnov za uvažavanje i razumijevanje različitosti. Pripada onima koji se služe tim jezikom i njihovo je pravo da ga imenuju onako kako smatraju da je najbolje - navode iz Bošnjačkog vijeća.
Ističu da su, uprkos stoljetnjim osporavanjima, negacijama i asimilaciji, Bošnjaci istrajali da svoj jezik nazivaju bosanski. Među stručnjacima nema dileme da je jezik Bošnjaka - bosanski jezik, „po svim suštinskim karakteristikama isti sa jezicima ostalih Južnih Slovena, naročito,Crnogoraca, Srba i Hrvata, naravno uz sve lokalne i regionalne razlike, jednako zaokružen i osoben koliko i bilo koji od jezika pomenutih i ostalih južnoslovenskih naroda.”
- U tom kontekstu, ovaj dan je podsjećanje da kontinuirano promovišemo ne samo jezik, već i kulturu, duhovnost i tako utemeljujemo čvrste osnove za savremeno uvažavanje prava svih koji čine društvo različitosti u Crnoj Gori - ističu iz BV.
Polazeći od činjenice da je Ustavom Crne Gore i Zakonom o manjinskim pravima i slobodama, ustanovljen savremeni okvir za ostvarivanje manjinskih prava, Bošnjačko vijeće je uputilo inicijativu školama da povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika održe javni čas na kojem će učenike upoznati sa osnovnim karaktereistikama bosanskog jezika i bošnjačke književnosti.
- Motiv je važnost njegovanja maternjeg jezika, temelja nacionalnog i kulturnog identiteta, tačke prepoznavanja i opstojnosti svakog naroda, kao i osnove za promociju, uvažavanje različitosti, tolerancije i razumijevanja. Od predavača očekujemo da ukažu na znašaj njegovanja jezičke tradicije kao i na srodnosti i razlike četvoroimenog jezika - crnogorski-srpski-bosanski-hrvatski (CSBH) sa posebnim fokusom na posebnosti bosanskog jezika i bošnjačke književnosti - navode iz BV.
Oni su se zahvalili upravama škola i profesorima koji su najavili održavanje časova i edukativnih tribina u opštinama: Petnjica, Rožaje, Plav, Gusinje, Bijelo Polje, Tuzi.
- Nadamo se da će uskoro i u drugim gradovima razumjeti potrebu da svi učenici treba da steknu makar osnovna znanja o posebnostima bosanskog jezika i djelim bošnjačke književnosti.
Jer, sva istraživanja i analize predmetnih programa i udžbenika za CSBH jezik i književnost pokazuju da Bošnjaci samo deklarativno ostvaruju Zakonom zagarantovano pravo u Crnoj Gori. Ne koriste se udžbenici pisani na bosanskom jeziku, niti je ustanovljena školska praksa - nastava koja adekvatno protežira jezik, kulturu i duhovno nasljeđe jednog od atohtonih naroda u Crnoj Gori - kazali su iz Bošnjačkog vijeća.
Ističu da se u školskim udžbenicima ne spominje bosanski jezik, niti pisani spomenici pisani tim jezikom, iako je poznato da je bosanski jezik pisan na pet pisama: glagoljici, bosančici, arebici, ćirilici i latinici. Nema riječi o alhamijado i divanskoj književnosti, pa nema ni sevdalinke koja zauzima jako značajno mjesto u kulturološkom prepoznavanju Bošnjaka.
Oni su uputili apel da se to stanje promijeni i postojeći nastavni planovi i programi redefinišu i uvedu neophodni sadržaji važni za identitet Bošnjska i drugih manjebrojnih naroda.
- Bošnjačko vijeće u potpunosti slijedi evropsku-civilizacijsku tekovinu ljudskih i manjinskih prava i zdušno podržava stav da je raznolikost jezika važan činilac kulturnog i etnološkog mozaika naše drzave Crne Gore, vrijednost koju treba poštovati i njegovati u razumijevanju sa drugima, kroz obrazovni proces, stvaralaštvo i javnu prezentaciju - kažu iz BV.
Vrijeme je, ističu, da se na nekom od fakulteta u Crnoj Gori obrazuju vaspitači i nastavnici koji će stručno podržavati njegovanje jezičke tradicije ovog naroda i biti kadar na kojem će počivati njegova implementacija u obrazovnom sistemu i jsvnom životu.
- Očekujemo i da će javni medijski servisi(RTVCG I lokalni servisi) konačno spoznati potrebu i ispuniti zakonsku obavezu, te u javnom medjijskom prostoru, ustanoviti adekvatne redakcije na bosanskom jeziku, koja će proizvoditi sadržaje koji njeguju jezičko, duhovno i kulturno nasljeđe Bošnjaka, kao jednog od naroda u multikulturnom društvu naše države Crne Gore - saopštili su iz Bošnjačkog vijeća.