Istina je prva važna vrijednost koja nije ostala pošteđena u današnjem društvu koje je svakodnevno izloženo dezinformacijama. To je poručeno na panelu “Posljedice dezinformacija: Napad na vrijednosti?” drugog dana konferencije koju organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

- Ako je istina ugrožena vrlo teško možemo govoriti o pošteđenim vrijednostima. Svaki mladi čovjek je izložen gomili informacija, vrlo se teško snaći, informacija prvo dolazi do naših emocija, a kasnije do stava na osnovu kojeg kreiramo ponašanje, kazala je profesorka medijske pismenosti Svetlana Koprivica i dodala da je zadovoljna ukoliko se kod njenih učenika, kao posljedica njenih napora, rodi skepsa ili blagi otpor na ono što im je servirano.

Citirajući, kako je kazala, “pametnije od sebe”, Koprivica je rekla da je “provjeravati informacije jednako važno kao prati ruke”.

Dodala je da je krucijalno da donosioci odluka budu svjesni svoje odgovornosti, da sistem mora biti uvezan na način da ide nekoliko koraka naprijed.

Epidemiološkinja Milena Popović Samardžić, navela je da, uslijed dostupnosti informacija na internetu među kojima se nalaze i lažne vijesti i dezinformacije, nauka ispašta.

- Neophodno je da razlikujemo činjenice od našeg mišljenja. Na internetu možete da nađete argument za najveće bizarnosti. Ono što nam trenutno škodi je što svako naoružava mišljenje argumentima dostupnim na internetu, rekla je Popović Samardžić.

Ona je navela da predstavnici javnog zdravlja nisu dovoljno radili na obrazovanju građana.

- Moramo da analiziramo kontekst vremena u kojem nastaje neka dilema ili dezinformacija. Zašto ljudi žele da vjeruju da MMR izaziva autizam. Predstavnici nauke u Crnoj Gori moraju biti dostupniji javnosti i više odgovarati javnosti, kazala je Popović Samardžić.

Izvršni direktor NVO Spektra Jovan Džoli Ulićević govoreći o periodu prilagođavanja pola kroz koji je prošao kazao je da je i sam bio izložen negativnim komentarima na društvenim mrežama.

- Uvijek se nađe neko ko će da komentariše, mene to više ne pogađa. Postavlja se pitanje da li je dobro ili loše da otupimo na govor mržne ili nasilje, ali čovjek jednostavno tako sebi olakšava život. Generalno nijesam pristalica svaljivanja odgovornosti za društvene probleme i svođenja na individualnu razinu. Skloni smo i to vrlo lako da sve svedemo na neku patologizaciju. Kad pričamo o dezinformacijama, sklonosti ka propagiranju mržnje, mislim da moramo da napravimo korak nazad i posmatramo stvari strukturno. Naravno da postoji individualna odgovornost, ali u ovakvom sistemu ja potpuno razumijem da čovjek koji nema resurse da se nosi sa svojim frustracijama kanališe te frustracije na druge, kazao je Ulićević.

Govoreći o aktivizmu i mogućem odjeku koji može doći do građana kazao je da se često pita koji su efekti svega, ali da je važno ukoliko sve te poruke čuje čak i jedan čovjek.

- Generalno mislim da nema jedan način borbe, u moru progresivnih ljudi i kolektiva mogao bih da debatujem, ali na koncu, na kraju dana mislim da zajednički napori dovode do nečega što ima smisla. Stvarno vjerujem u uvezanost borbi, da ne smijemo biti elitisti, vjerujem u ljudsku konekciju, dodao je Ulićević.

Članica BIEPAG-a, Jovana Marović, kazala je da se izuzetno malo napora ulaže u prevazilaženju linča na društvenim mrežama, dezinformacija i govora mržnje, koji narušavaju javni prostor.

- Sloboda govora je vrijednost za koju se svi zalažu i bore, ali ona podrazumijeva i određen stepen odgovornost, rekla je Marović.

Ukazujući da onlajn prostor nije dobro regulisan, Marović je navela da je medijska pismenost dugoročno rješenje, ali da ne daje brzo rezultate.

- Nažalost, na Zapadnom Balkanu najbolje funkcioniše sankcionisanje. Moramo raditi na tome da postoji nulta tolerancija na nasilje, govor mržnje, dezinformacije i na društvenim mrežama, poručila je Marović.

Marović se osvrnula na  istraživanje CDT-a, da značajan dio građana doživljava zapadne vrijednosti kao devijantne, navodeći da je to rezultat političkih subjekata koji su se deklarativno, a ne suštinski zalagali za vrijednosti na kojima počiva EU.

- Naše političke elite i prethodne vlasti su objašnjavale članstvo u EU sa ekonomskog aspekta i fondovima koje ćemo dobiti, ali malo su govorili o vladavini prava, demokratiji i ljudskim pravima. To je ono što još uvijek nismo uspjeli da objasnimo građanima, da to što uživaju vjerska i sva druga prava je produkt zakona koji se nepristrasno primjenjuje za sve, kazala je Marović.

Regionalnu konferenciju “Ima li fer izbora u eri dezinformacija?” organizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa regionalnom mrežom fakt-čekera SeeCheck, uz podršku ambasade SAD u Podgorici i Evropske Unije.