Tradicionalni mediji imaju ključnu ulogu u sprečavanju širenja dezinformacija kako u svim temama od javnog značaja, tako i kad je riječ o aktuelnoj – predstojećem popisu, ocijenjeno je na panel diskusiji “Važnost provjere informacija u susret popisu” koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Direktorica Agencije za elektronske medije Sunčica Bakić kazala je da se na crnogorskoj medijskoj sceni trenutno detektuje ista polarizacija medija koja se detektuje tokom izbornih kampanja.

Takođe, kako je dodala, prisutno je i zastupajuće izvještavanje, što je ilustrovala primjerom izvještavanja medija koji su podržavali bojkot popisa i onih koji su bili za sprovođenje popisa.

- Popis u normalnim okolnostima ne bi trebalo da bude aktivnost koja bi trebala da bude praćena od strane Agencije za elektronske medije (AEM) poput izbornih kampanja, ali imajući u vidu prisutnost teme ona jeste dio našeg monitoringa. Ono što je moja najveća zamjerka crnogorskim medijima i kad govorimo o izbornim kampanjama i o popisu je što je cjelokupno izvještavanje zasnovano na izjavama, saopštenjima, mi nemamo kritički odnos prema toj temi, to je rak rana - kazala je Bakić.

Dodala je i da mi nemamo sadržaj kojim se cijela ova situacija demistifikuje, u kojem se novinari zaista temeljno bave ovim temama.

- Problem je ogoliti cijelu priču, na drugačiji način se baviti njom. Kad to ne radimo otvaramo prostor za dezinformacije - ocijenila je Bakić.

Govoreći o dezinformacijama koje su pratile popis i obilježila period za nama, glavni urednik Raskrinkavanja, Darvin Murić kazao je da su se širile netačne tvrdnje da se nacionalnost pisala na popisima 1909. i 1921. godine, izmišljene izjave političara o popisu, kao i dezinformacije o tome da će popis otkriti koliko bivši funkcioneri imaju stanova.

- Kad je u pitanju dezinformacija o tome kako će popis otkriti koliko bivši funkcioneri imaju stanova, nju je objavila jedna partija, pa druga, pa je otišla preko granice pa nam se opet vratila. Ono što je problem jeste da i novinari sami znaju da takve informacije nijesu tačne, ali oni nemaju vremena da se na dnevnoj bazi bave faktčekingom - kazao je Murić.

Predstavnik Evropskog partnerstva za demokratiju (EPD), Dragan Kremer je, govoreći o značaju legislative u borbi protiv dezinformacija, rekao da odgovor Srbije nije adekvatan i proaktivan u tom kontekstu.

- Ni ovi novi usvajani zakoni, pošto su usvojeni u Parlamenti, a ovih dana će i predsjednik da ih potpiše ni na koji način ne konstatuju dezinformacije. Ne moraju dezinformacije kao pojam da se pojave u zakonu, nego nikakve mjere nemaju protiv toga. Taj nivo zakonodavstva, koliko god imao poboljšanja u odnosu na prethodni ciklus, zapravo je još uvijek usklađivanje sa audio-vizuelnom direktivom, sa njenom prvom verzijom koja je već revidirana. O vještačkoj inteligenciji se uopšte ne razmišlja. To su, dakle, ključni koraci koliko kasnimo - rekao je Kremer.

On je istakao ulogu medija u sprječavanju širenja dezinformacija.

- Mediji imaju odgovornost, ne samo za ono što objave novinari i urednici i što su proizveli, nego i za izjave koje prenose. Jedno je mišljenje nečije koje preneseš u izjavi, ali podaci o tome kolike su prosječne plate od početka nečijeg mandata, a kolike penzije su lako provjerljive. Neka je to predsjednik države, ali ako je slagao, medij je dužan da to provjeri i objavi - naveo je Kremer.

Govoreći o radu Raskrinkavanja, koje je sinoć obilježilo 5 godina postojanja, Murić je kazao da se nekad čini da je to borba sa vjetrenjačama. “Ima tvrdoglavih dezinformacija, ali tvrdoglavi smo i mi”.

Murić je kazao da rad Raskrinkavanja itekako ima smisla, te da je to potvrđeno u prethodnom periodu.

- Naročito zbog svih događaja u protekle tri godine, od smjene vlasti, litija, korona, rat u Ukrajini. Sve te teme bi bile, zvučaću neskromno, jako lošije ispraćene i bilo bi mnogo više lažnih vijesti, loših uticaja, da nismo radili predano - naveo je Murić.

Govoreći o postignutim rezultatima prve platforme za provjeru činjenica u Crnoj Gori, Murić je istakao da je rad Raskrinkavanja rezultirao ispravkama medija.

- Naš rad se najbolje ogleda u tome što smo u prethodnih pet godina imali skoro 2.500 tekstova u kojima je analizirano više od 5.000 medijskih i objava na društvenim mrežama. Naš uticaj se najbolje vidi u činjenici da su mediji počeli da ispravljaju sadržaj, svoje greške i dezinformacije. Imamo preko 300 ispravljenih dezinformacija u medijima iz cijelog regiona - rekao je Murić.

Najavio je i saradnju sa Centrom za klimatske promjene UDG sa kojima će Raskrinkavanje opširnije pratiti temu klimatskih promjena.