Djeca u Crnoj Gori u prosjeku tokom radnih dana ispred TV-a, mobilnog telefona, tableta ili kompjutera provedu i do devet sati, a vikendom i više od toga, pokazalo je istraživanje na temu medijske pismenosti u Crnoj Gori.
Istraživanje je naručila Misija OEBS-a u Crnoj Gori za potrebe Agencije za elektronske medije (AEM), a sprovela ga je DeFacto agencija na uzorku od 1.050 roditelja i 675 djece uzrasta od devet do 17 godina, prenosi Mina.
Kako je saopšteno iz OEBS-a, istraživanje je pokazalo da se svaki drugi roditelj u Crnoj Gori slaže da je njihovoj djeci teško da kontrolišu koliko vremena provode pred ekranom.
Navodi se da roditelji uglavnom vjeruju da vrijeme koje djeca provode pristupajući dostupnim sadržajima, posebno preko televizije i mobilnih uređaja, negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje i razvoj.
Istraživanje je pokazalo da sadržaj dječijih programa često promoviše neravnopravnost polova i stereotipe, i da skoro svako ispitano dijete posjeduje mobilni telefon.
- U posljednjih 12 mjeseci, i djeca i roditelji kažu da nisu bili u pozorištu, ali 36,9 odst anketirane djece čita štampane ili elektronske knjige za razliku od 15,5 odsto njihovih roditelja, dodaje se u saopštenju.
Izvršni direktor DeFacto agencije Slaven Živković kazao je da istraživanje pokazuje da raste vrijeme koje i roditelji i djeca provode ispred elektronskih uređaja.
- Djeca u prosjeku provedu i do devet sati tokom radnih dana ispred TV-a, mobilnog telefona, tableta ili kompjutera/laptopa. Vikendom i više od toga, saopštio je Živković.
Prema njegovim riječima, raste i broj roditelja koji misle da njihova djeca nemaju dobar balans između vremena provedenog kraj ekrana i vremena koje posvećuju drugim stvarima.
- Ipak, i roditelji i djeca većinski vide i pozitivnu ulogu digitalnih uređaja na njihov život. Takođe, velika većina djece i danas kaže da redovno čita knjige i posjećuje biblioteke, što čak iako nije tačno, ukazuje da takvo ponašanje smatraju poželjnim, kazao je Živković.
Menadžer medijskog programa u Misiji Evan Eberle rekao je da je medijska pismenost koncept koji pomaže da se nauči kako da se kritičnije posmatraju medijske poruke i da lakše razlikuju činjenični i izmišljeni sadržaj.
- Pojava društvenih medija i onlajn platformi promijenila je način na koji komuniciramo, kazao je Eberle.
On je dodao da je medijska pismenost u Crnoj Gori u ranoj fazi i pozdravio odluku Nacionalnog savjeta za obrazovanje da odobri program medijske pismenosti kao izborni predmet za osnovne škole.
- Istraživanje je prepoznalo potrebu za dodatnim obrazovanjem djece kada je u pitanju medijska pismenost. Prepoznajući njen značaj, Misija zajedno sa AEM organizuje i podržava niz aktivnosti koje njeguju medijsku pismenost i profesionalno izvještavanje, zaključio je Eberle.
Elvira Ceković iz AEM navela je da Agencija od 2018. godine realizuje kampanju medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo“.
Prema njenim riječima, rezultati istraživanja koji su danas predstavljeni pokazuju da li su se i kako promjenile navike djece i roditelja kada je u pitanju korišćenje medija.
Ceković je rekla da rezultati dobijeni kroz istraživanja treba da posluže kao osnova za planiranje budućih aktivnosti usmjerenih na razvoj medijske pismenosti u Crnoj Gori, ne samo za Agenciju, nego i mnoge druge institucije iz domena kulture i obrazovanja.
- Odgovornost porodice u ovom procesu je neizbježna i ključna, pa će Agencija učiniti sve da rezultati ovog istraživanja budu dostupni svim građanima uz poziv da se uključe u pokrenutu kampanju medijske pismenosti, kazala je Ceković.
Ove godine, zajedno sa Agencijom, Misija je organizovala i podržala niz aktivnosti i događaja povodom obilježavanja Danā medijske pismenosti.
Iz Misije OEBS-a su poručili da će medijska i digitalna pismenost ostati jedan od njihovih prioriteta i u narednoj godini.
