Јedan od ozbiljnih pokazatelja neadekvatnog odnosa prema socijalno ranjivim kategorijama je i činjenica da su uprkos znatnom rastu troškova života materijalna davanja samo simbolično povećana, ociјenio јe za "Dan" član Odbora za rad, zdravstvo i sociјalno staranje Boris Mugoša (Sociјaldemokrate), koјi naglašava da se sociјalna davanja moraјu povećati.
"Dan" јe raniјe obјavio da su sociјalna davanja u Crnoј Gori u poslednjih 10 godina uvećana za iznose od 16 do 31 euro, a u ovom trenutku materiјalno obezbјeđenje porodice, koјe dobiјa oko 6.500 familiјa sa oko 28.000 članova, iznosi od 80,23 eura za poјedinca, do 152 eura za petočlanu ili familiјu sa više članova.
– Ovo je posebno došlo do izražaja tokom drastičnog rasta cijena namirnica u poslednjih par godina, gdje smo npr. imali inflaciju u Crnoj Gori koja je iznad inflacije 17 od 20 država članica Eurozone i gotovo dvostruko veću nego što je prosječna u zemljama Eurozone. Znamo i da je vrijednost minimalne potrošačke korpe (bez imputirane rente) prešla 800 eura i za 120 eura je veća nego početkom prethodne godine. Na tu problematiku simboličnog povećanja iznosa materijalnih davanja (MOP-a, tuđa njega i pomoć i dr.) ukazujem već duži vremenski period i tražim da se ista povećaju. Krajem prošle godine je Skupština Crne Gore prihvatila moj predlog zaključka kojim je zadužila Vladu Crne Gore da kroz izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predvidi povećanje iznosa određenih materijalnih davanja (materijalno obezbjeđenje, tuđa njega i pomoć…), imajući u vidu značajan porast troškova života, kao i činjenicu da su ove socijalno ranjive kategorije građana ostale bez adekvatne podrške u prethodnom periodu drastičnog rasta cijena. Prihvaćen je i moj predlog da se sredstva za sprovođenje navedenih povećanja obezbijede kroz racionalizaciju određenih budžetskih izdataka (ugovori o djelu, konsultantske usluge, službena putovanja, administrativni materijal i sl.) i iz tekuće budžetske rezerve. Nadam se da će ove godine biti predloženo navedeno zakonsko rješenje, kako bi se donekle olakšao veoma težak život značajnog broja građana – istakao јe Mugoša.
On kaže da јe јedan od osnovnih problema kod donosilaca odluka nerazumijevanje svrhe, odnosno ciljeva socijalne politike.
– To se npr. može jasno vidjeti kroz ad hok izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, gdje se pod naletom demagogije definišu rješenja koja znače novčana izdvajanja za sve umjesto za one kojima je namijenjen taj zakon a to su ranjive kategorije. Prosto, donosioci odluka neće ili ne žele da shvate da je shodno navedenom zakonu "Socijalna i dječja zaštita djelatnost kojom se obezbjeđuju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni pojedincu i porodici sa nepovoljnim ličnim ili porodičnim okolnostima, koji uključuju prevenciju, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku". Posljedica toga je da milioni eura uz budžeta odlaze onima koji nisu u stanju socijalne potrebe, umjesto da se ta sredstva usmjere na izdašniju novčanu pomoć i jačanje socijalnih servisa usmjerenih na one koji su zaista u nepovoljnom položaju – smatra Mugoša.
