U Evropskoj uniji tekstil je treći najveći uzročnik pritiska na vode i zemljište, nalazi se na petom mjestu po upotrebi sirovina i emisiji gasova s efektom staklene bašte. Za razliku od EU, u Crnoj Gori ne postoje podaci o količinama odbačenog tekstila i načinima njegovog tretmana i odlaganja, njegovom uticaju na zagađenje životne sredine, niti postoji izgrađena svijest građana o štetnosti nepropisnog odlaganja nekorišćenog tekstila.

– Da je bilo potrebno da se ovakvo istraživanje sprovede, potvrdio je stav 85% studenata i 90% srednjoškolaca koji smatraju da tema otpada od tekstila nije dovoljno zastupljena u javnosti, te da se za rješavanje ovog problema značajnije mora angažovati društvo, kreatori politika i organizacije civilnog društva i to kroz edukaciju, politike i infrastrukturne promjene. Da Crna Gora ima problem sa tekstilnim otpadom, pokazuje to što čak 79% mladih ima percepciju da se prekomjerno troši tekstil, što u našoj državi stvara negativan uticaj na životnu sredinu, ali i društveno-ekonomske posljedice povezane sa modnom industrijom. Istovremeno, da se zaključiti i da postoji značajan potencijal za prihvatanje ideje da se korišćena garderoba može ponovo koristiti ili preraditi umjesto odlaganja u kontejnere, jer je to mišljenje 84% studenata, odnosno 83% srednjoškolaca, kazala je za "Dan" Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene.

Vojinović

Dodaje da je istraživanje pokazalo da postoji potreba za sprovođenjem mjera za smanjenje odlaganja tekstilnog otpada.

– Istraživanje je pokazalo da donacija korišćene garderobe socijalno ugroženom stanovništvu nažalost nije prisutna u dovoljnoj mjeri u Crnoj Gori. Polazeći od toga, čini se neophodnom potreba za povećanjem inicijativa za doniranjem odjeće kako bi nekorišćenu garderobu koristili oni kojima je potrebna. Mladi u Crnoj Gori su značajni potrošači odjeće i obuće. Razlozi takvog ponašanja su praćenje trendova ili zadovoljenje svojih potreba, što sve negativno utiče na potrošnju resursa i životnu sredinu, posebno ako se garderoba koja više nije potrebna ne reciklira ili ne donira. Priznanje oko 72% mladih o nepotrebnoj odjeći i obući u vlastitim plakarima je važno na putu ka promjeni potrošačkih navika i promišljanja o održivijim pristupima upravljanju garderobom kao što su donacije, razmjena odjeće i recikliranje, ukazuje Vojinović.

Građani Bara deponovali preko 40 tona raznih vrsta otpada na deponiji Možura

Navodi da potreba za većim nivoom informisanosti i svijesti o potencijalnim štetnim uticajima otpada od tekstila, prema rezultatima istraživanja je očigledna.

– Naime, 74% studenata i 78% srednjoškolaca je navelo da nije informisano o štetnim uticajima otpada od tekstila. Stoga, povećanje informisanosti može pomoći u promovisanju održivijih praksi u vezi sa upravljanjem tekstilnim otpadom i podstaći pojedince na preduzimanje odgovornih koraka kako bi se smanjio negativan uticaj na životnu sredinu, izjavila je Vojinović.

Poručuje da su, kako je tekstilni otpad sve veća prijetnja po životnu sredinu i zdravlje ljudi, ovim istraživanjem dobijeni podaci koji mogu poslužiti kao osnova za razvoj efikasnih strategija i programa usmjerenih na podizanje svijesti i promociju održivog upravljanja otpadom od tekstila.

– Zanemarivanjem otpada od tekstila, ne može se govoriti o uspostavljanju integralnog i cjelovitog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori. U našoj državi je popisano 346 nelegalnih odlagališta otpada, a to su upravo mjesta na kojima se često nepropisno odlaže tekstilni otpad. Zakonom o upravljanju otpadom koji je donijet početkom aprila 2024, od januara 2025. godine predviđa se odvojeno sakupljanje otpada od tekstila koji nastaje u domaćinstvima. Program za sprečavanje nastanka otpada, koji tek treba da bude usvojen, između ostalog, treba da obuhvata mjere koje podstiču ponovnu upotrebu i uspostavljanje sistema za promovisanje aktivnosti popravke i ponovnog korišćenja tekstila, zaključuje Vojinović.