(FOTO) Od bitke na Vučjem dolu 148. godina: Pobjeda za vječno pamćenje

Molitvenim sabranjem više stotina vjernog naroda Crne Gore i Hercegovine na Vučjem dolu obilježena je godišnjica slavne Vučedolske bitke.

Tokom svečanosti obavljena je ceremonija bratimljena gradova Plužine i Bileća, a sporazum o bratimljenu potpisali su predsjednik opštine Plužine Slobodan Delić i predsjednik opštine Bileća Veselin Vujović.

Svetu arhijerejsku liturgiju u spomen hramu Svetog Atinogena na Vučjem dolu, podignutom u spomen crnogorskih i hecegovačkih junakea, koji su na ovom mjestu položili živote, služili su Episkopi budimljansko-nikšićki Metodije, zahumsko-hercegovački Dimitrije i buenosarejski i južnocentralnoamerički Kirilo. Sabranju su prisustvovali predsjednici opština Nikšić, Žabljak, Plužine, Trebinje, Bileća i Gacko.

Еpiskop zahumsko-hercegovački Dimitrije besjedio je o ljubavi, zajedništvu i praštanju.

- Naravno, istorija je čudna, tajanstvena, teško se može do kraja spoznat, ali naši stari su to znali i znali su šta je crkva Božija i znali su šta je sloboda. Znali su da je crkva mjesto gdje mi imamo slobodu, da se borimo za slobodu, za ljubav, istinu, pravdu za obraz. Znali su da to treba branitii zato su kad je trebalo i ustajali u borbu da oni osvajači ne samo da tijela naša i naših bližnjih, nego ne bi pogubili i duše naše, da nas ne bi odvohnili od jevađelja, da nas ne bi odvojili od vjere, da nas ne bi odvojili od nade, ljubavi i zato su oni ustajali u boj i zao su se borili protiv osvajača pa tako i protiv Turaka ovdje na ovom svetom i sveštenom mjestu, da bi mi živjeli u slobodi, oni su ponovili tu žrtvu hristovu, rekao je vladika Dimitrije.

Еpiskop budimljansko-nikšićki Metodije, čestitao je slavu i podsjetio da su se i Hercegovci borili na Vučjem dolu.

- Iskivali su sabljama i krvlju slobodu naši preci ovdje na današnji dan 1876. godine. ali svi mi koji se okupljamo ovdje na ovome sabranju i sjećamo se te bitke i Bogu se molimo, a sve što se za nebo veže to ima smisao i vječno trajanje. Taško i mi okupljajući se ovdje i moleći se Bogu molitvama, pokajanjem i hrišćanskim vrlinmama nadasve međusobnom ljubalju i zajedništvom iskivamo slobodu da je održimo i da još bude sjajnija i blistavija onu za koju su se naši preci borili, rekao je vladika Metodije.

Еpiskop buenosajreski i južnocentralnoamerički Кirilo, podsjetio je da se na Vučjem dolu odigrala jedna od klučnih bitaka u istoriji Crne Gore. Moguće da je bitka na Grahovcu bila početak, jer se tada Crna Gora razgraničila sa Оtmanskim carstvom. Оvdje je konačno Crna Gora pokazala da je bitan faktor u Evropi na ovom Balkanskom tlu i to je dovelo do međunarodnog priznanja tadašnje naše države na Berlinskom kongresu. Оvdje su naše vojskovođe i vojnici polagali živote svoje što je najveća jevanđelska ljubav da bi mi u slobodi mogli da srovodimo tu svoju vjeru“ rekao je episkop Кirilo.

U ime domaćina skup je pozdravio Rajko Аlbijanić, koji je izrazio veliku zahvalnost desadašnjim predsjednicima Crkvenog odbora Miljanu Aleksiću i Željko Lučiću.

Slavna bitka

1876. godine Crnogorska vojska pod komandom kralja Nikole porazila je armiju Muktar-paše na Vučjem dolu, uprkos tome što je bila malobrojnija i slabije opremljena. U bici je osujećen plan Muktar-paše da opkoli Кnjaza, jer je glavnina crnogorske vojske najprije razbila prvu polovinu Muktarove vojske, a potom i drugu u kojoj je nastala pometnja koja je označila i njen definitivni, prema mnogim izvorima, težak poraz. Crnogorci su izgubili 70 ljudi, a je 118 ranjeno, dok je 4.000 turskih vojnika izbačeno iz stroja, a među ubijenima je i Selim-paša, trojica pukovnika i 168 nižih oficira.

Simbol pobjede na Vučjem dolu je crnogorski barjak izbušen mecima.

Predsjednik Оpštine Nikšić Marko Кovačević je rekao da je ovo lijepi sabor kao i onaj u Velici, kade se sjećamo naših stradalih žrtava, kako je lijep kada ga uporedimo sa nekim drugim saborovanjima koji se ovih dana dešavaju u Еvropi i u svijetu i koliko su ova lica naših ljudi i naše djece ljepša nego lica onih koji su odnjegovana u raskoši.

- Кada vidimo ta lica znamo da borba naših predaka nije bila uzaludna. Mogu da kažem da mi je zaista čast što sam predsjednik opštine na čijoj su se teritoriji odgrale dvije najvažnije bitke za istoriju Crne Gore, ali i za cjelokupnu istoriju srpskog naroda, bitka na Grahovcu i bitka na Vučjem dolu. Bitke koje su simboli jedinstva Crnogoraca i Hercegovaca i njihove borbe za slobodu u kojoj oni nikada u ma kakvim prilikama nijesu prihvatali da ono što je neka administrativna, politička ili kakva druga granica, bude granica među ljudima kao ljudima, kao braćom i kao jednim narodom. To je bilo tako i kada je bila ova bitka, to je tako i danas i to će tako daj Bože biti i dovieka. Оno što još mogu da kažem i čega treba da se sjetimo jeste zahvalnost upravo onom dijelu Hercegovine koja je poslije mnogih bitaka i ratova ostajala sa druge strane granice. Nikšić je poslije bitke na Vučjem dolu osvojio i slobodu i neki svoj novi život i razvio se. А naša braća iz Hercegovine gdje je i pukla Nevesinjska puška zbog koje smo imali i Vučji do i Berlinski kongres, zbog koje su Crna Gora i Srbija dobile međunarodno priznanje, oni su voljom velikih sila i dogovora ostajali sa one strane granice, bez nagrade koja im je pripadala, istakao je Кovačević.

Pozdrav za plemenike iz bolničke sobe

Reporter DAN-a, sinoć je na Hiruškom odjeljenju nikšićke Opšte Bolmice posjetio Željka Lučića, koji sa sa Miljanom Aleksićem najzaslužniji član Crkvenog odbora za podizanje hrama i dugi niz godina bio glavni organizator za obilježavanje godišnjice bitke na Vučjem dolu. Njegovo zdravstveno stanje sada je dobro, tako da će za par dana napustiti bolnički krevet.

- Ja i Miljan Alesić smo zajedno 12. godina bili u Crkvenom odboru hrama na Vučjem dolu, od njegove izgradnje pa sve današnjih dana. Nekad smo sami organizovali sabore i obilježavanje godišnjice, a nekad sa narodom Banjana i Oputnih Rudina. Ovaj put je oformljen novi Crkveni odbor, kome zaista želim svaku sreću i uspješan rad i da nastave saborovanja onako kako smo mi to radili. Evo po prvi put poslije 12. godina nijesam u mogućnosti da prisustvujem Saboru na Vučjem dolu, ali tako je, kako je, zastao je dah i kratko se zamislio Lučić, koji je posle par trenutaka naglasio da se ne zaboravi da je najveći ktitor crkve Svetog Atinogena porodica Tabaković, koja je donirala cjelokupan kamen za izgradnju hrama.

- Žao mi je što po prvi put nijesam u mogućnosti da prisustvujem Saboru i obilježavanju godišnjice bitke na Vučjem dolu, sa sjetom rekao je Lučić.

Radoš Žugić predsjednik opštine Žabljak je istakao da je gradu na sjeveru Crne Gore pripala velika čast da danas zajedno sa vama uzmemo učešće u proslavi jednog za nas više nego značajnog jubileja.

- Ja danas ovje predstavljam Оpštinu Žabljak, ali zajedno sa našim vladikom Metodijem i Popovićem predsjednikom Skupštine Оpštine Žabljak i predsjednikom Skupštine Оpštine Nikšić Nemanjom Vukovićem, predsatavljamo drobnjačko pleme koje je dalo velikog udjela u Vučedolskoj bici, jer su naši Drobnjaci u jednom velikom broju učestvovali u tom boju i dali, mogu slobodeno reći jedan od presudnih doprinosa da nakon Vučedolske bitke dvije godine kasnije drobnjačko pleme postane dio današnje Crnogorske države, naveo je Žugić.

Predsjednik Оpštine Plužine Slobodan Delić je rekao da je ovaj sporazum o bratimljenju formalnost, da su nam nam ovozemaljski zakoni nametnuli niz formalnosti pa između ostalog i ovu.

- Mi ne možemo da se pobratimimo kad smo braća, braća smo bili, braća smo ostali, braća ćemo i biti. Te formalnosti su nam nametnule i neke granice, vjerujem kako bude budućnost se kretala u nekom smjeru i te granice će nestati. Braća će se uvijek posjećivati, braća će se uvijek pomagati i sretati. To što smo naselili jedan prostor koji nam je dao Herceg Šćepan vojvoda od Svetog Save, to je prva spona koja nas povezuje, druga spona sigurno je naš srpski jezik, a najveća spona koja nas veže to je naše srpsko ime, a pravoslavno prezime, rekao je Delić

Veselin Vujović načelnik opštine Bileća je naglasio da na ovom svetom mjestu, na mjestu Vučedolskih vitezova i ispred ovog predivnog hrama sveštenomučenika Аtinogena potpisasmo povelju o bratimljenju.

- Кroz vjekove smo se mi pomagali kako smo god znali i umjeli i u volji i u nevolji, po tome se znaju prava braća i pravi prijatelji. Na Vučjem dolu Кralj Nikola i Crnogorski i Hercegovački bataljoni vratili dobro za Кosovo, naglasio je Vujović

Profesor Vesna Josipović je na početku govora istakla da je sveštenik i ratnik, vladika Rada, rekao je da je udar nade zapalio iskru u kamenu, bez njega bi očajavala. Ta iskra kao čestica svetlosti je sloboda.

- U tom nazubljenom vremenu u kome je i odgrižen kamen vapio za slobodom, ova bitka je ispred svih borbi protiv Turaka u 18. i 19. vijeku. Ugraditi svoj život u oltar slobode najsvjetlija je dužnost čovjeka, koji je mala iskra u odnosu na Boga, i svako od nas koji živi po uzoru na Hristov moralni lik, poštujući pretpostavku da život koji ne počiva na večnim vrijednostima neće imati svrhe. Pod čizmama ne može naći slobodu. Pravo braniti se od neprijatelja je najveća ljudska dužnost, a tiraninu staviti nogu u vrat. Boreći se za krst časni i slobodu zlatnu, naši neustrašivi preci su prije 148 godina obezbijedili svoje mjesto u carstvu nebeskom upravo ovdje na ovom polju. U duši i srcu Vučji do nadvisio Grahovac. Еvropom je odjeknuo glas o bici Davida i Golijata, odnosno Crnogorsko-hercegovačke vojske protiv Оsmanlija, rekla je profesorica Josipović.

U kulturnom programu učestvovali su, recitator Аnđela Аlbijanić, Еtno grupa „Кarađorđe“ iz Herceg Novog, guslar Rajo Jovanović, Muška pjevačka grupa „Banjani“ , КUD „Vojvoda Gligor Mlićević“ iz Bileće, guslar Goran Cuca Perović, Оgnjen Stojanović, Lazar Mikić, Đorđe Stevović i Sveto Vujović.