To je poručio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić na konferenciji „Primjeri i prakse upravljanja otpadom za Crnu Goru - na putu ka EU“.

Konferencija je organizovana u saradnji Privredne komore (PKCG), Ambasade Mađarske i Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori.

Iz PKCG je saopšteno da je skup organizovan na inicijativu Ambasade Mađarske, u okviru predsjedavanja te države EU, s ciljem razmjene iskustava o primjeni pravila Unije u oblasti upravljanja otpadom i zadataka koja realizuju ministarstva zemalja članica EU, prenosi MINA.

Ćulafić je kazao da upravljanje otpadom nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije, zdravlja i budućnosti.

- Kao kandidat za članstvo u EU, Crna Gora ima jedinstvenu šansu da unaprijedi kvalitet života građana kroz usvajanje najboljih evropskih praksi. Ovo je prilika da modernizujemo naš sistem upravljanja otpadom i postavimo temelje za održivu budućnost - rekao je Ćulafić.

Kako je naglasio, usklađivanje sa evropskim standardima u toj oblasti prioritet je za Crnu Goru.

Ćulafić je, kako je saopšteno, predstavio napredak Crrne Gore u usklađivanju sa tekovinom EU i ukazao na započeto usvajanje neophodnih zakona i strategija, ali i na izazove poput prevelikog odlaganja na deponije, nedostatka infrastrukture za reciklažu i niske svijesti građana o značaju pravilnog odlaganja otpada.

- Uvođenje modernih sistema za separaciju otpada, izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom i postrojenja za preradu biootpada samo su neki od koraka koji nas mogu približiti evropskim standardima - kazao je Ćulafić.

On je dodao da, takođe, razvoj cirkularne ekonomije može otvoriti nova radna mjesta i smanjiti pritisak na prirodne resurse.

Predsjednica PKCG Nina Drakić naglasila je da upravljanje otpadom predstavlja jednu od najvažnijih komponenti održivog razvoja i očuvanja životne sredine, i da je to među najkompleksnijim oblastima za usklađivanje Crne Gore sa evropskim standardima.

-PKCG prepoznaje svoju ključnu ulogu u povezivanju privrednog sektora sa institucijama, ekspertima i međunarodnim partnerima u cilju obezbjeđivanja razvoja koji je u skladu sa principima održivosti i odgovornosti - navela je Drakić.

Prema njenim riječima, upravljanje otpadom, kao i mnoge druge oblasti održivog razvoja, zahtijeva multidisciplinarni pristup i sinergiju javnog, privatnog i civilnog sektora.

Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler naglasio je da je Crna Gora u fazi pristupnog procesa kada se najvažnije i dugo očekivane odluke moraju donijeti.

Kako je kazao, upravljanje otpadom predstavlja jednu od najtežih, najkompleksnijih i najskupljih oblasti u pregovorima sa EU.

-Riječ je o zaštiti budućih generacija, ali i pitanju nacionalnog ponosa Crne Gore, pošto je odrednica o ekološkoj državi dio njenog Ustava, pa moramo još snažnije raditi kako bi se ovaj cilj ostvario- rekao je Satler.

On je poručio da je potrebna transformacija u svijesti o upravljanju otpadom, kao ključnom elementu tog transformativnog procesa

Satler je ukazao da je Crna Gora na dobrom putu ka EU i da je potrebno kreirati politiku upravljanja otpadom koja će najbolje odgovarati potrebama zemlje.

-Usvojeni Zakon o upravljanju otpadom je dobar prvi korak ka tom cilju, ali ostaje potreba kompletiranja regulative, pri čemu je od ključne važnosti donošenje novog nacionalnog plana upravljanja otpadom- rekao je Satler.

Ambasador Mađarske Jozef Neđeši kazao je da ta država, tokom šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU, pruža Crnoj Gori političku i stručnu pomoć́ kako bi se ubrzao proces integracije, a između ostalog i pri ispunjavanju zahtjeva kompleksnog poglavlja 27.

-Među brojnim propisima o zaštiti životne sredine, zahtjevi za upravljanje otpadom predstavljaju veoma značajne i teške izazove- naveo je Neđeši.

On je rekao da Crna Gora, kao zemlja koja je bogata prirodnim ljepotama i deklarisano je ekološka država, mora preći na efikasan sistem upravljanja otpadom, kako bi održala sopstveno okruženje i svoj ekonomski model, koji se oslanja na značajnu ulogu turizma.

-Za to je potreban ne samo relevantan regulatorni i institucionalni okvir, već i transformacija svakodnevne prakse- kazao je Neđeši.

Iz PKCG je saopšteno da su, tokom dva panela konferencije, predstavljeni modeli upravljanja otpadom na nivou opština na primjerima iz Mađarske i Norveške, kao i da je pružen uvid u potencijalno dostupne EU fondove za pokretanje i razvoj preduzeća u vezi sa upravljanjem otpadom.

Konferencija je, kako su naveli, omogućila i prezentovanje iskustva mađarskih i italijanskih preduzeća sa poslovnim operacijama i uspješnim aktivnostima u oblasti upravljanja otpadom.