Posljedice sajber nasilja mogu biti dalekosežne, a u borbi protiv tog problema ključno je osigurati bezbjedno ponašanje na internetu i njegovati povjerenje u odnosu između roditelja i djece, poručio je komunikolog Filip Jovanovski.

On je kazao da postoji nekoliko praktičnih uputstava, koje roditelji mogu da iskoriste u cilju zaštite svoje djece od sajber nasilja.

„Roditelji treba da nauče svoju djecu kako da štite privatnost na internetu, da ne dijele lične informacije koje mogu biti zloupotrijebljene i da koriste što jače lozinke“, naveo je Jovanovski u intervjuu agenciji MINA.

On je istakao da je najvažnije da roditelj pruži djetetu ljubav, tako da ono nema težnju da neku prazninu kompenzuje ogromnom potrebom za pažnjom na društvenim mrežama.

„Najvažnije je da podstičemo djecu da što više žive realnim životom, a što manje fiktivnim životom na digitalnim platformama na internetu“, dodao je Jovanovski.

Kako je kazao, roditelji koji nijesu dovoljno informatički pismeni i ne poznaju nove tehnologije često imaju blokadu koja ih sprečava da kontrolišu šta njihova djeca rade na internetu.

Jovanovski je rekao da je ranije taj problem bio izraženiji, a da je danas vidljiv pomak.

Ipak, kako je naveo, i dalje su problematični nedostatak vremena i energije kod roditelja da isprate koliko djeca borave na internetu i sadržaj koji koriste.

„Kada smo na internetu to djeluje kao zabava, bezazleno opuštanje, ali jednog dana se može desiti katastrofa koja djetetu može obilježiti život. Zato je vrlo bitno da budemo svjesni da na internetu niko nije siguran“, kazao je Jovanovski.

Prema njegovim riječima, čovječanstvo je dobilo digitalne tehnologije preko noći.

„One djeluju kao lijepa igračka, nešto interesantno i novo, međutim, nose određene opasnosti“, upozorio je Jovanovski.

On smatra da digitalna privatnost u odnosu dijete - roditelj do određenog uzrasta ne treba uopšte da postoji.

„Možda griješim, ali moje mišljenje jeste da dijete koje je u osnovnoj školi ne treba da radi ništa na internetu što roditelj neće moći da vidi i provjeri“, kazao je Jovanovski, navodeći da se to u kasnijem uzrastu mijenja.

Važno je, kako je istakao, da se njeguje odnos povjerenja između djeteta i roditelja kada su u pitanju ove teme.

„Neka djeca doživljavaju fizičko ili digitalno nasilje, a o tome ne govore roditeljima, jer misle da ih neće shvatiti, osjećaju stid i doživljavaju da je to njihov problem“, dodao je Jovanovski.

Kako je naveo, teme kao što su sajber nasilje, medijska pismenost i lažne vijesti, od gorućeg su značaja za savremeno društvo i o njima se sve više priča.

Jovanovski je istakao da se borba protiv sajber nasilja ne smije zasnivati samo na deklarativnom.

Potrebno je, kako je poručio, fokusirati se na projekte koji imaju konkretne učinke kod građana.

„Smatram da je primjer pravog puta priručnik Medijska i digitalna pismenost, koji su izdali Misija OEBS-a u Crnoj Gori i Agencija za elektronske medije, autora Nenada Vujadinovića, Al Ammara Kašića, Tatjane Ljubić, Paule Petričević i Dušanke Pejović“, naveo je Jovanovski.

On je kazao da je izgradnja sigurnog onlajn okruženja primarna odgovornost roditelja, ali da centralnu ulogu u tome imaju obrazovni sistemi.

„Ne možemo da kažemo da je to samo odgovornost i problem roditelja i da mi, kao društvo, tu ne možemo ništa da uradimo“, rekao je Jovanovski.

On smatra da je najbitnije usmjeriti se na promjenu školskih sistema.

„Ne samo u Crnoj Gori, nego na širem planu imamo problem da su školski sistemi prilagođeni jednom ranijem periodu i fokusirani na mehaničko memorisanje informacija, koje najvjerovatnije djetetu neće biti od praktične koristi kad odraste“, naveo je Jovanovski.

Škola, kako je poručio, treba da pripremi dijete za život i za to kako da se suoči sa ovim raznim opasnostima i rizicima.

„Tu ostajem neka vrsta idealiste, jer smatram da se obrazovni sistemi mogu korjenito promijeniti tako da dopru do mladih, ali ne kroz uštogljenu formu koja će da ih odbije, nego kroz moderne, digitalne forme kroz koje će u njihovu svijest da se urežu nova znanja“, kazao je Jovanovski.

Upitan koliko posljedice elektronskog nasilja mogu biti ozbiljne za žrtvu, ako se ima u vidu da hiljade ljudi može da vidi neki ponižavajući ili uvredljivi sadržaj, kao i to da se ono odvija 24 sata, Jovanovski je rekao da je to često pitanje života i smrti.

„Sigurno su svi čuli za slučajeve samoubistava zbog vršnjačkog nasilja preko interneta“, naveo je Jovanovski.

On je ukazao na još jedno maligno svojstvo sajber nasilja, a to je anonimnost.

„Pod tom anonimnošću osoba ispoljava neke svoje agresivne frustracije, komplekse. Kada je osoba iza ekrana, ona ima mnogo veću lakoću da napiše nešto što može da povrijedi drugog“, rekao je Jovanovski.

On je kazao da imamo stare probleme, koji se sada umnožavaju.

„Imamo neke stare ljudske slabosti koje su sada dobile tehnološki poligon da postaju besmrtne i da ih umjesto jednog čovjeka čuje hiljade ljudi“, rekao je Jovanovski.

Na pitanje da li je sajber nasilje povezano sa stanjem u društvu i polarizacijom, koja je i te kako prisutna, on je odgovorio potvrdno.

Jovanovski je ocijenio da političkim akterima polarizacija često odgovara.

„Njima odgovara da pred jednom složenom stvarnošću ponude jednostavne odgovore, odnosno određene narative koji pojednostavljuju tu stvarnost i nose određenu emociju“, kazao je Jovanovski.

Prema riječima Jovanovskog, njima je cilj da podijele građane i probude kod njih određenu emociju, da bi time osigurali da će zaokružiti to što oni žele.

„Hoće da naprave atmosferu utakmice, gdje imate dvije strane i morate da birate“, naveo je Jovanovski.

On je kazao da polarizacija podrazumijeva netrpeljivost i crno bijeli pogled na svijet, a što je sastavni dio i digitalnog nasilja i govora mržnje.

Preduslovi kulturne komunikacije na internetu su, kako je rekao, vrlo jednostavni.

„To su empatija i pokušaj da razumijemo drugu stranu. Ako etiketiramo drugoga, tu nema ni komunikacije, a kamoli kulture komunikacije. Što je jača emocija, to je veća naša ubijeđenost da smo u pravu, a istovremeno i naša pristrasnost“, naveo je Jovanovski.

On je kazao da treba imati na umu da nasilnik svojim napadima i mržnjom pokazuje slabost, i da onaj ko je siguran u sebe i ispunjen nema potrebu za tim.

„Što se tiče žrtvi, njima treba poručiti da nijesu bespomoćne, da mogu da se odbrane i budu jake. Treba da znaju da su one veće kao ličnosti i da je njihova ljudska vrijednost veća od svih problema koji se mogu desiti“, istakao je Jovanovski.

Digitalni mediji su, kako je kazao, arena gdje ne postoji nikakav filter i gdje razni ljudi mogu da kreiraju sadržaje.

„Ako želimo da se suprotstavimo nasilju, moramo da ustanemo protiv nasilnika“, poručio je Jovanovski.