Mirsad Rastoder / - BOšNJAčKO VIJEćE
25/05/2024 u 19:42 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Rastoder: Deportacija je tamna mrlja na obrazu viteške Crne Gore

Deportacija je tamna mrlja na obrazu viteške Crne Gore, a rane izbjeglica – civilnih žrtava su i naše rane, svakog pojedinca koji dobro misli i sebi i drugima, ali i svom potomstvu i državi kazao je predsjednik Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder.

Memorijalnim polaganjem cvijeća ispred zgrade policije u Herceg Novom, danas je  obilježena  32. godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine.

Skup su organizovali Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIME – Centar za mirovno i žensko obrazovanje, a prisustvovali su članovi  porodice jedne od žrtava zločina, zvaničnici iz Vlade, predstavnici Bošnjačkog vijeća, nevladinih organizacija Bošnjačke i drugih stranaka, Islamske zajednice, medija i građani.

U ime Bošnjačkog vijeća obilježavanju su prisustvovali predsjednik Izvršnog odbora BVCG Mirsad Rastoder i  mr Admir Adrović.

image

Mirsad Rastoder i  Admir Adrović

- BOšNJAčKO VIJEćE

Pozdravljajući prisutne, Rastoder je kazao da Bošnjačko vijeće insistira na utvrđivanju istine, odgovornosti i pravde za žrtve zločina.

– Prizivam velike umjetnike koji su Herceg Novom dali dušu u prethodnom vijeku i uzdigli ga do visine  grada  u koji se rado dolazi, da pomognu Novljanima da pronađu onu liniju, tanku liniju, između dobra i zla i pronađu snagu da se u njihovom gradu nađe spomenik za civilne žrtve deportacije. Svojim borama svjedočim da nije lako buditi uspavanu savjest našeg društva, ali najmanje što možemo učiniti jeste da ustanovimo dan sjećanja, da podignemo spomenik, da državni organi urade to što treba, da ovu istragu, optužbu i odgovornost personaliziju,  da se u udžbenicima nađu osnovni podaci o ratnim zločinima, da nam djeca ne izlaze iz škola neinformisana – kazao je Rastoder.

image

Sjećanje na deportovane

- BOšNJAčKO VIJEćE

On je kazao da oni nikome ne spočitavaju kolektivnu ktrivicu.

–  Samo tražimo da se pravosudno utvrdi istina, odgovornost i pravda za žrtve zločina, koje su dio golemog stradanja od genocidne politike devedesetih. Zato apelujemo, pronađite onu spasonosnu crtu između dobra i zla. Ne slušajte manipulatore koji se ogrću “nacionalnom  košuljom” kako bi sebe izdigli na prijesto mitomanskog mučenika laži i prevare – kazao je Rastoder.

Takođe je naveo da je nesporna činjenica da je u proljeće 1992. godine izvršen zločin deportacije u kojem je stradalo najmanje 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti iz BiH, a po nezvaničnim podacima i preko stotinu civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini.

– Prema dostupnoj zvaničnoj dokumentaciji, ovaj zločin je po nalogu iz Beograda izvršila crnogorska policija. Najveći broj uhapšenih izbjeglica doveden je u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su organizovano, autobusima, transportovani 25. maja u koncentracioni logor KPD Foča, a 27. maja na neutvrđenu lokaciju u istočnoj BiH. Svi bošnjaci deportovani autobusom 27. maja 1992. godine ubijeni su vjerovatno istog dana, a njihova tijela su bačena u rijeku Drinu – istakao je Rastoder.

Bošnjačko vijeće: Deportacija bošnjačkih izbjeglica-tamna mrlja na obrazu Crne Gore

Kako je kazao, broj stradalih sigurno bi bio još veći da nije bilo dobrih ljudi koji su krili bosanske izbjeglice.

– Njih treba pronaći i veličati.  Pamtiti imena onih koji su spašavali ljudem, a ne onih koji su činili zločine - kazao je Rastoder.

HRA: Novljani ne znaju dovoljno o ratnom zločinu deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica

Bošnjačko vijeće upozorava, kako je kazao njegov predsjednik, da ni poslije 32 godine, ovaj ratni zločin nad civilima nije dobio sudski epilog u Crnoj Gori, i poziva Novljanje i predstavnike državnih institucija, da se pridruže inicijativama za ispunjavanje civilizacijskih zahtjeva koji su odavno poznati.

– Neka vam u tome pomogne slutnja da bi današnjem obilježavanju 32. godišnjice od deportacije vjerovatno prisustvovali svi minuli velikani umjetnosti - na poziv Zuka Džumhura – poručio je Mirsad Rastoder.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
04. novembar 2024 07:44