To su neke od poruka na panel diskusiji „Povezana zajednica – osnaženi mladi“, koja je završna aktivnost projekta “Zajednica je komunikacija – osnaživanje lokalnih omladinskih servisa”. Projekat su podržali UNDP Montenegro i Ministarstvo sporta i mladih, a realizovalo je nevladino udruženje Prazan prostor u Podgorici, Cetinju, Baru i Kotoru.

Moderatorka Željka Ćetković podsjetila je da su prema istraživanju UNICEF-a o stavovima mladih iz 2023. godine, tri najveća probema mladih nezaposlenost i ekonomski problem, korupcija i kriminal u društvu, nedovoljna podrška države i institucija.

- Skoro polovina mladih, odnosno njih 49,7 odsto navodi da je u potpunosti ili uglavnom zainteresovano da se uključi u odlučivanje o društvenim pitanjima. U prilog toj činjenici ide podatak da više od polovine ispitanika glasa na lokalnim i nacionalnim izborima, a oko 25 odsto namjerava da to uradi na sljedećim izborima”, saopštila jeĆetković.

Podaci pokazuju da se, kako je kazala, mladi uglavnom informišu sa društvenih mreža, a 64 odsto njih primjećuje oko sebe govor mržnje, ali 38,5 odsto ne uradi ništa po tom pitanju.

- 52,6 odsto mladih svoju budućnost vidi u Crnoj Gori, dok ostatak želi da budućnost gradi u zemljama Evropske unije, Sjedinjenim Američkim Državama, zemljama regiona i Rusiji - podsjetila je Ćetković.

Predstavnik NVU Prazan prostor u Podgorici Ilija Gajević, rekao je da su rezultati projekta brošura sa osam radionica, 16 treninga za omladinske radnike i radnice, 16 kreativnih i aktivističkih radionica za mlade, četiri kulturne večeri, 12 projekcija i moderiranih razgovora filma “Ljubav i nasilje”, četiri posjete opštinskim upravama u Podgorici, Baru, Cetinju i Kotoru.

- Mladi žele prostore za okupljanje i druženje, bioskope, bazene, koncerte, školske kantine, prostore za slikanje i vajanje, više informacija o aktivnom učešću u javnom životu i da budu primjećeni i uvaženi kao članovi i članice zajednice. Mladi očekuju više vannastavnih aktivnosti, više mogućnosti za stipendiranje, kvalitetniju zaštitu od policije i sudstva, bolji životni standard, transparentniji izborni sistem, digitalizaciju državnih institucija”, naveo je Gajević.

Predstavnica Ministarstva sporta i mladih, Milica Bešović Ljumović, rekla je da je Savjet za mlade kao stručno i savjetodavno tijelo koje čini devet članova i predstavnici nekih ministarstvava, već na prvoj sjednici ukazao na mnoge probleme u djelovanju omladinskih centara, prije svega u dijelu administrativne i tehničke podrške, kao i problema u sufinansiranju krovnog reprezentativnog Saveza.

- Ono na čemu ćemo uveliko u narednom periodu raditi, u saradnji sa UNDP-om jeste na izmjenama i dopunama Zakona za mlade. Ne želim da nijedan zakon, a pogotovo Zakon za mlade bude mrtvo slovo na papiru. Pozvala sam i pozivam širu javnost da da komentare i sugestije, jer nam to puno znači”, rekla je Bešović Ljumović.

Da bi se desio dijalog sa mladima, kako je istakla, potreban je gotov Zakon, ostvaren i realizovan Akcioni plan, izvještaj o tom Planu i nacrt narednog na kojem uskoro počinjemo da radimo.

- Omladinski parlament je takođe cilj Akcionog plana i desiće se u decembru. Uspjeli smo da nađemo sredstva da se sprovede i da se konačno na omladinskom parlamentu iznesu svi ključni problemi sa kojima se susreću mladi”, kazala je Bešović Ljumović.

Pomoćnica stalne predstavnice UNDP-a u Crnoj Gori, Dragana Radević smatra da Crna Gora ima dobar strateški okvir, ali kao i mnogim oblastima kaska se sa sprovođenjem onoga što je planirano.

- U tom smislu, međusektorska saradnja je prepoznata iz ugla UNDP-ija kao ključna da bi osnažili mlade potrebno je da djelujemo u svim aspektima njihovog života. Kroz sve svoje projekte i programe, UNDP prepoznaje mlade kao važnu ciljnu grupu. Posvećujemo im se na način da pitamo koje su njihove potrebe i u skladu sa tim razvijamo naše aktivnosti. Mladi zahtjevaju pažnju svih nas i u svim oblastima ih moramo podržati da bi ovo društvo napredovalo i bilo stabilno”, istakla je Radević.

Predstavnik Sekretarijata za lokalnu samoupravu Glavnog grada i saradnju sa civilnim društvom, Danilo Vučinić, kazao je da je prednost Glavnog grada u dobrom strateškom i institucionalnom okviru, a podsjetio je da od 2018. godine postoji Kancelarija za mlade.

- Mi smo shodno Lokalnom akcionom planu za mlade prepoznali određene prioritetne oblasti u radu, a to su obrazovanje, zapošljavanje, preduzetništvo, kultura, sport, zdravlje i volonterizam. Ovogodišnji budžet za Lokalni akcioni plan iznosi 25 hiljada eura, ali kroz Nacrt koji je dostavljen Ministarstvu na mišljenje, za 2025. i 2026. godinu imamo budžet od 160 hiljada eura. Mislim da je ovo značajna informacija za mlade ljude u Glavnom gradu. To znači mnogo više prilika za mlade i mnogo kvalitetnijih prilika - pojasnio je Vučinić.

Fokus će, kako je dodao, biti na projektima, ne na kratkoročnim aktivnostima.

- Budžeti za nevladine orgaanizacije, koje budu aplicirale, iznosiće od 10 do 15 hiljada eura, trajaće po tri-četiri mjeseca i stvaramo sliku gdje konačno dobijamo kvalitetne prilike za mlade. U Glavnom gradu imamo dobre temelje za razvoj omladinske politike, uspjeli smo da primjere dobrih praksi implementiramo u naš rad. Brojne opštine ne uviđaju u kojem pravcu omladinske politike treba da se razvijaju, nedostaju posebne organizacione jedinice kao što su kancelarije za mlade u brojnim opštinama, mali su budžeti, nisu kvalitetna strateška dokumenta - ukazao je Vučinić.

Predstavnica Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Cetinje, Jelena Milić, rekla je da je ta opština prva omogućila besplatan vrtić za svu djecu, a to je jedan stimulans koji bi potencijalno unaprijedio život mladih na Cetinju.

- Postoji jako kvalitetna podrška Kancelarije za bolesti zavisnosti, jer objektivno postoji određeni broj mladih ljudi kojima je ta vrsta podrške neophodna. Vrlo aktivno sarađujemo sa tom kancelarijom, a njihove aktivnosti se ne baziraju samo na podršci usljed bolesti zavisnosti, već na prevenciji nasilja nad ženama, vršnjačkog nasilja i različitih spornih ponašanja - rekla je Milić.

Na Cetinju, kako je navela, već dvije godine postoje subvencije za startup-ove i žene preduzetnice.

- Nakon što su se objavili rezultati popisa postali smo svjesni da se u Crnoj Gori smanjuje broj mladih ljudi, a sa druge strane Cetinje se sa tim problemom suočava godinama - primijetila je Milić.

Predstavnica Sekretarijata za sport i mlade Bar, Marina Stojanović, vjeruje da u zaštitu interesa prava djece i mladih moraju da budu uključeni svi akteri u društvu, pa je stoga, prije dvije godine, u Baru formiran tim za prevenciju nasilja nad djecom i mladima.

- U toku je sveobuhvatno istraživanje o potrebama mladih jer smo vidjeli da moramo da direktno čujemo njih šta žele u našem gradu. Nadamo se da će što veći broj mladih učestvovati u ovoj anketi, a kada je u pitanju strateški okvir voljeli bi da ga u narednom periodu poboljšamo tako što ćemo uključiti u njega mlade iz ruralnih područja, mlade iz marginalizovanih kategorija. Fokus bi trebalo više da bude na poboljšanju informisanosti mladih o postojećim strateškim okvirima, jer koliko primjećujem mladi često nemaju ni informacije o ovome što postoji - ukazala je Stojanović.

Predstavnik NVU Prazan prostor, Podgorica, Petar Pejaković, smatra da sa mladima treba početi raditi kad su djeca i taj rad ne prestaje.

- Druga stvar je svakodnevni rad, odnosno u tom smislu kontinuitet. Sa mladima se mora raditi neposredno i individualno - jasan je Pejaković.

Prema njegovom mišljenju, apsolutni prioritet je promjena institucionalnog obrazovnog sistema.

- Naš sistem je potpuno prevaziđen, i kada je riječ o metodama, programu, kadru. To treba da bude apsolutni državni prioritet. Već smo došli do takvih problema da djeca niti žele da idu u škole, niti čitaju, niti imaju šta da nauče od ljudi koji predaju. Gdje su podaci o natalitetu, raseljavanju sa sjevera, o zapošljavanju, o nivou obrazovanje- zašto to nisu udarne vijesti -, upitao je Pejaković.

Zaključio je da stvari ubrzano idu ka lošem i treba prestati samo projektno gledati stvari, već treba da se podrži ono što je vrijedno u kontinuitetu.

Predstavnik NVO Naša akcija Kotor, Patricia Pobrić, naglasila je da je najveći problem što se u Crnoj Gori strateški dokumenti stavlaju u fioku da sakupljaju prašinu do sljedeće godine, a to nikako nije način na koji treba djelovati.

- Moramo prihvatiti činjenicu da su mladi refleksija nas, našeg ponašanja, društva. Nama obrazovni sistem ne priprema mlade za zapošljavanje. Mi moramo mladima dati ispravne poruke, moramo sinhronizovano djelovati, kako bi njih razvili. Djeca i mladi osjećaju vašu iskrenost, i ako dolazite samo da završite formalno pravne obaveze oni to znaju, oni vas pročitaju i sljedeći put neće biti tu. Mladima je najbitnije obrazovanje, zabava i avanture, odnosno putovanja. Šta radimo da te tri potrebe podržavamo? Veoma malo - ocjenila je Pobrić.

Administratorka Omladinskog centra u Podgoric, Katarina Radović, smatra da su, kroz radionice u okviru projekta, postignute velike stvari sa velikim brojem mladih ljudi, a kako smatra, sistemska podrška je jako važna kao i to da neformalno obrazovanje dostigne jednaku vrijednost kao i formalno obrazovanje.