Šimun: Neće biti nestašice ljekova iako je budžet manji od traženog

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun kazao je u razgovoru za "Dan" da uvjerava građane da u 2025. godini neće faliti ljekova, iako je planirani budžet za 80 miliona manji od projektovanih potreba.

On je govorio i o kontroli porodilišta i najavio izradu protokola, ali nije saopštio kakvo je stanje zatečeno u martu 2024. godine prilikom obilaska tih odjeljenja u crnogorskim bolnicama.

Ministarstvo zdravlja će nastaviti da odgovornom zdravstvenom politikom vodi računa o dostupnosti zdravstvene zaštite kroz praćenje savremenih trendova i uvođenje savremene terapije za pacijente u skladu sa medicinskim indikacijama. Smatram da ulaganje u zdravstvo nije trošak nego investicija u zdravlje, poručio je ministar Šimun.

• Da li ste zadovoljni planiranim budžetom za zdravstvo za 2025. godinu? Da li u ovom trenutku znate u kojim bi segmentima moglo da dođe do otežanog finansiranja?

Iako se svake godine uvećava iznos kojim se budžetira zdravstvo, moramo biti svjesni činjenice da se mnogo brže umnožavaju potrebe za liječenjem i da medicinska nauka kroz uvođenje savremenih terapija napreduje mnogo brže nego što to mogu da podnesu budžeti i mnogo razvijenijih evropskih i svjetskih država u odnosu na Crnu Goru.

Ipak, izuzetno sam ponosan na činjenicu da je Crna Gora sa svojom Listom ljekova, kao i savremenom terapijom za rijetke bolesti, a posebno za onkološke ljekove superiornija u odnosu na države regiona, a da u pojedinim terapijskim segmentima stojimo rame uz rame sa razvijenim evropskim zemljama. Podsjetiću da smo ove godine donijeli odluku da lijek "kafrio" i "kalydeco" ("trikafta") bude dostupan za sve pacijente mlađe od šest godina, što je uz raniju odluku o primjeni lijeka za pacijente starije dobi, donijelo novi zahtjev na budžet od 1,5 miliona eura, uz ranije izdvajanje od oko 6,1 milion godišnje. Takođe, prvi put u našem zdravstvenom sistemu primijenjena je inovativna genska terapija, koja predstavlja revolucionarno otkriće u liječenju spinalne mišićne atrofije tip 1, oboljenja koje se često završava smrću u najranijim godinama života. Lijek "zolgensma" dostupan je na tržištu od 2017. godine i njegova primjena u Crnoj Gori ukazuje na odlučnost da ne zaostajemo u primjeni najmodernijih terapija koje pružaju šansu za normalan život našim najmlađim sugrađanima.

Iako je konačna cifra za budžet manja za nekih 80 miliona u odnosu na ono što smo uputili prema finansijama za godišnje potrebe, uvjeravam građane da novca za ljekove neće faliti i da će se država vrlo odgovorno odnijeti prema zdravlju građana. Postoji model rebalansa budžeta i ukoliko se za tim ukaže potreba, siguran sam da će i resor finansija i sve kolege u vladi bespogovorno najprije podržati potrebe resora zdravlja, odnosno naših pacijenata.

Adaptacija i opremanje intenzivne njege u KCCG koštaće 1,6 miliona eura

Ministar zdravlja je najavio da je u novi kapitalni budžet za 2025. uključeno novih šest projekata, Univerzitetski klinički centar procijenjene vrijednosti 200 miliona eura, adaptacija jedinice intenzivnog liječenja KCCG sa opremanjem (1,6 miliona eura), potom operacione sale u OB Bijelo Polje (800.000 eura), adaptacija i rekonstrukcija DZ Rožaje i DZ Tivat (450.000 eura), rekonstrukcija porodilišta u OB Bar u skladu sa standardima Unicefa, nabavka novog sistema grijanja i hlađenja u DZ Cetinje (300.000 eura). Takođe, potpisan je ugovor o kreditu sa EBRD vrijedan 15 miliona eura za projekat energetske efikasnosti KCCG, OB Bijelo Polje i OB Cetinje.

• Najavili ste kontrolu porodilišta u Crnoj Gori. Da li je nešto do sada urađeno tim povodom? Na osnovu trenutnih informacija kojima raspolažete, u kojim bolnicama su potrebna ulaganja u porodilištima i šta konkretno? Da li fali kadar, oprema, protokoli...?

Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa predstavništvom Unicefa u Crnoj Gori i uz stručnu pomoć međunarodne fondacije CURATIO, sprovelo je treću po redu procjenu kvaliteta njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori, s ciljem procjene napretka u odnosu na prethodnu, koja je sprovedena 2016. godine. Takođe, primarni zadatak je i predlog prioritetnih aktivnosti čiji je cilj unapređenje kvaliteta njege majke i novorođenčeta, kako na nivou ustanove, tako i na nacionalnom nivou, uzimajući u obzir svaki od temeljnih faktora koji utiče na kvalitet njege. Njega na porođaju je važna i s aspekta podrške optimalnom ranom razvoju djeteta. Stoga, Strategija ranog razvoja djeteta predviđa niz aktivnosti koje su vezane za unapređenje zdravstvene zaštite budućih majki, jačanje znanja i vještina zdravstvenih radnika u oblasti njege majki i novorođenčadi, i unapređenja infrastrukture ustanova, uključujući postojanje individualnih porođajnih sala.

Ovaj izvještaj bio nam je dobra baza i polazna osnova za impementaciju svih naprednih praksi koje poznaje savremena medicina, a koje možemo primijeniti u našim uslovima.

Shodno tome, u martu 2024. godine na moj zahtjev formirano je Nacionalno koordinaciono tijelo, koje je obišlo sva porodilišta u Crnoj Gori, sa zadatkom da implementira preporuke iz Izvještaja. Pored toga, u toku je izrada pet nacionalnih kliničkih protokola u akušerstvu i neonatologiji i to: protokol o neonatalnoj reanimaciji, zatim o hiperbilirubinemiji, o osnovnoj njezi terminskih beba, o CPAP-u, kao i protokol o njezi malih beba.

Pilot projekat za smanjenje listi čekanja na Internoj i Klinici za bolesti srca

Počelo je i sprovođenje pilot projekta u cilju smanjenja listi čekanja, koji ima za cilj veću dostupnost termina zakazivanja specijalističkih pregleda za Internu kliniku i Kliniku za bolesti srca u okviru Kliničkog centra Crne Gore.

U cilju jačanja kadrovskih kapaciteta godišnjim planom specijalizacija, koji predstavlja refleksiju buduće politike Ministarstva zdravlja, opredijeljeno je 217 specijalizacija i 56 užih specijalizacija za javni zdravstveni sistem.

• Šta je tokom 2024. urađeno u cilju poboljšanja zdravstvene zaštite i njene dostupnosti pacijentima?

Plan koji sam zacrtao kada sam došao na čelo Miinistarstva zdravlja, svakako je bio veoma ambiciozan i kompleksan, ali mogu da kažem da su, za nešto više od godinu dana rada resora kojim rukovodim, definisani i pokrenuti važni procesi i projekti, kako infrastrukturni tako i organizacioni, što je jasno vidljivo u gotovo svakoj zdravstvenoj ustanovi. Većina zdravstvenih ustanova, nakon višedecenijskog nemara i zapuštenosti, renoviranjem ili izgradnjom sasvim novih objekata, konačno dobija obrise savremenih zdravstvenih centara, na zadovoljstvo i nas u zdravstvenom sistemu, ali i svakog građanina Crne Gore.

Urađeno je mnogo u godini za nama. Otvorene su nove klinike u sklopu KCCG za psihijatriju, infektivne bolesti i dermatovenerologiju, ukupne vrijednosti skoro 20 miliona eura. Otvorene su dvije nove angio sale u KBC Berane i KCCG, u kojima se rade najkompleksnije procedure iz oblasti poremećaja srčanog ritma. Puštanjem u rad angio sala u ovim ustanovama u potpunosti su eliminisane liste čekanja za koronografiju, kao i za ugradnju stentova. U Institutu za onkologiju KCCG puštena je u rad Centralna priprema citostatika, koja omogućava bezbjednu i kontrolisanu pripremu specifične onkološke terapije prema EU standardima. Za ovaj segment KCCG nabavljen je i savremeni multislajsni skener (MCT) 4D za potrebe zračne terapije, koji je vrijedan preko 420 hiljada eura. Uz novi multislajsni skener i postojeće aparate, onkološkim pacijentima omogućavamo nastavak liječenja savremenim tehnikama zračenja koje se trenutno sprovode u svijetu. Zahvaljujući svemu tome u Institutu za onkologiju ne postoje liste čekanja za sprovođenje radioterapije, a vrijeme od indikovanja primjene do sprovođenja zračenja je jedno od najkraćih u Evropi.

• Da li imate učinke u pogledu unapređenja terapija za liječenje pacijenata?

Pored infrastrukturnog i tehničko-tehnološkog opremanja zdravstvenih ustanova tokom protekle godine, inovirali smo i unaprijedili terapijske opcije za brojne bolesti. Revidiranjem Liste ljekova, najmanje tri puta godišnje, prate se savremeni terapijski trendovi i uvode novi ljekovi. Ove godine Lista je proširena sa 20 najnovijih terapijskih opcija, u najvećem dijelu za najčešća maligna oboljenja, ali i za kardiovaskularna, endokrinološka i gastroenterološka oboljenja, a sve u cilju kvalitetnijeg i efikasnijeg liječenja.

Kako bi našim pacijentima olakšali put tokom liječenja, uspostavljen je elektronski servis za poručivanje terapije koju preporuči ljekar specijalista. Pacijenti terapiju koju im predlažu ljekari specijalisti mogu elektronski naručiti od izabranih doktora bez potrebe odlaska u dom zdravlja. Uz to, ponovo je uspostavljen sistem telekonsultacija između Kliničkog centra Crne Gore, opštih bolnica Pljevlja i Bar, kao i Kliničko bolničkog centra Berane. U cilju daljeg razvoja i sistemskog uspostavljanja sistema telekomunikacija, ostvarena je i komunikacija sa ljekarima iz bolnice CHARITÉ UNIVERSITÄTSMEDIZIN BERLIN, koji će putem kontinuarne medicinske edukacije dodatno edukovati ljekare o prednostima telemedicine i njene primjene u Crnoj Gori. I novi način zakazivanja dijagnostičke procedure magnetnom rezonancom (MR) počeo je sa primjenom 11. novembra. Do sada su se pacijenti nakon konzilijuma radiologa za MR, vraćali kod izabranog doktora da im izda uput za snimanje, a po novom sistemu, nakon pregleda konzilijum odmah zakazuje pacijentu snimanje (pacijent se ne vraća IDZ). Ukoliko je procijenjeno da je snimanje hitno, a u KCCG nema termina, konzilijum daje mišljenje na osnovu kojeg pacijent može odmah da zakaže pregled u PZU sa kojom FZO ima potpisan ugovor, bez odlaska kod izabranog doktora.

Potpisan ugovor za novu bolnicu u Pljevljima vrijedan 40 miliona

Upitan da izdvoji najavljene infrastrukturne projekte u zdravstvu, a koji će biti završeni u 2025. godini, ministar Šimun je kazao da su trenutno u različitim fazama realizacije aktivni projekti ukupne vrijednosti preko 140 miliona eura.

– Ukupno je aktivno preko 20 projekata i s obzirom na to da se radi o zaista vrijednim složenim projektima, koji iziskuju sprovođenje brojnih aktivnosti i procesa, ne može se sa sigurnošću precizirati rok za njihovu realizaciju. Svakako najveći od njih su izgradnja nove bolnice u Pljevljima, vrijedan 40 miliona eura (sa PDV-om) za koju je potpisan ugovor za projektovanje i izgradnju, zatim izgradnja novog doma zdravlja u Siti kvartu vrijednosti 30 miliona eura sa PDV-om i tu je u toku tenderski postupak za izbor projektanta... U planu je i nabavka nove medicinske opreme, u skladu sa priopritetima ustanova, u vrijednosti od 20 miliona eura – najavio je ministar Šimun. On je podsjetio da se radi rekonstrukcija Specijalne bolnice Risan, kao i adaptacija 56 stomatoloških ambulanti u svim gradovima Crne Gore...