Turski konzorcijum "Medikana" započeo je proceduru dobijanja dozvole za otvaranje klinike, čije je sjedište planirano u blizini Кliničkog centra Crne Gore (КCCG), potvrđeno je "Danu" iz više izvora.
Ljekari i predstavnici medicinskog sektora imaju podijeljena mišljenja o mogućem otvaranju velike strane privatne bolnice, koja bi mogla da preuzme dio ljekara iz javnog zdravstva.
Prema riječima naših sagovornika, već izvjesno vrijeme se pominje otvaranje privatne turske klinike "Medikana", čija je gradnja planirana u blizini КCCG. U Podgorici već postoji preko 10 privatnih bolnica i poliklinika.
Dio sagovornika "Dana" smatra da bi otvaranje stranih bolnica stvorilo konkurenciju i natjeralo državne bolnice da budu efikasnije.
Iz Ministarstva zdravlja "Danu" je saopšteno da je njihov stav da je u Crnu Goru dobrodošao svako ko ima mogućnosti da pruža kvalitetne zdravstvene usluge, ali primarna intencija je jačanje javnog sistema zdravstva.
– S obzirom na činjenicu da su ljekarima i medicinskim radnicima povećane plate i da su one sada na visokom nivou u odnosu na naš standard, već bilježimo dolazak iz privatnog u javni sektor, koji je sada znatno primamljiviji ljekarima. Кontinuiranim ulaganjem u zdravstveni sistem, infrastrukturno, ali i tehničko-tehnološkim osavremenjavanjem ustanova, nastojimo da stvorimo najbolje moguće uslove za rad doktora i medicinskog osoblja.Takođe, promjenom politike dodjele specijalizacija želimo da motivišemo mlade doktore medicine da ostanu u našem sistemu i stvorimo im uslove za adekvatno školovanje i usavršavanje – istakli su iz ministarstva.
Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je za za "Dan" da se pominje otvaranje turske klinike u Crnoj Gori i da je ta najava brine.
– Ulazak velikih privatnih bolnica na tržište zdravstvenih usluga stavlja crnogorski zdravstveni sistem pred ozbiljan izazov. Trenutno stanje u kome privatne klinike ulaze u mrežu zdravstvenih ustanova služi uglavnom vlasnicima privatnog kapitala, iz razloga što su rijetke privatne ustanove koje imaju sopstveni kadar. Uglavnom se radi o ljekarima koji rade u državnim ustanovama, a dopunski su angažovani u privatnim. Dakle, problem se ogleda u činjenici da privatne zdravstvene ustanove nijesu dovele do jačanja kapaciteta i diversifikacije zdravstvenog kadra, već posluju pretežno kroz konsultantske ugovore – kaže Popović Samardžić.
Hirurg u КCCG i član Odbora za zdravstvo Skupštine Vladimir Dobričanin smatra da bi moguće otvaranje stranih privatnih klinika u Crnoj Gori moglo ugroziti javni zdravstveni sistem do granica održivosti.
– Najviše će to osjetiti građani jer te kompanije primarno gledaju profit, jer nemaju obaveze kakve ima javni zdravstveni sistem. To ne samo da treba spriječiti, već je to i zakonska i moralna obaveza Ministarstva zdravlja, jer će u suprotnom biti izloženi sudu javnosti da nisu preduzeli ništa po pitanju zaštite javnog zdravstvenog sistema, ali i domaćih privatnika, od uticaja stranih kompanija koje će polako ugušiti javni zdravstveni sistem. Te kompanije će zaposliti naše doktore iz javnog sistema, upotrijebiti ih za sticanje novčane dobiti i na taj način uništiti sve što smo do sada gradili – kazao je Dobričanin za "Dan".
