– Odgovorno tvrdimo da glavni uzrok manjeg broja "zainteresovanih", odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, jeste neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija na UCG.
Iz Studentskog parlamenta, organizacije koja zastupa interese preko 18.000 studenata jedinog državnog univerziteta, više puta su isticali da tržište rada ne prepoznaјe model studiјa 3+2+3 (osnovne, magistarke i doktorske). Ovaј model studiјa uveden јe kao dio reforme visokog obrazovanja, kada su osnovne četvorogodišnje studiјe zamiјenjene trogodišnjim, osim na Medicinskom i Arhitektonskom fakultetu.
– Članom 8 Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu ("Službeni list Crne Gore", br. 055/16 od 17.8.2016, 057/16 od 02.9.2016), definisano je da "Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja". Ova odredba je u direktnom sukobu sa modelom studija koji se realizuje na pravnim fakultetima u Crnoj Gori, odnosno modelom studija "3+2+3", primjenjuje koji ne predviđa mogućnost pohađanja četvorogodišnjeg programa na pravnom (ili na bilo kom drugom fakultetu). Takođe, Zakon o visokom obrazovanju kojim je definisan model studija, a koji se primjenjuje od studijske 2017/2018. godine, ne predviđa ni mogućnost izdavanja diplome za položenih 240 ECTS kredita, obјašnjavaјu iz SP UCG.
Oni dodaјu da јe dodatni razlog za evidentan pad zainteresovanosti mladih pravnika, i problem pri definisanju naknade za obavljanje poslova pripravnika u sudu.
– Prema informacijama koje smo dobili, naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja. Sa druge strane, prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da se zarada pripravnika sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja određuje u iznosu od 60% prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ovo je očigledno pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, s obzirom na to da kolektivni ugovor ne može predviđati manje prava za zaposlene u odnosu na obim prava koji je predviđen Zakonom o radu, već naprotiv, samo veći obim prava, a na šta, paradoksalno, ukazuje i član 28 već pomenutog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Dakle, student Pravnog fakulteta u Crnoj Gori, pored završenih trogodišnjih osnovnih i dvogodišnjih master studija (dakle minimalno 5 godina) u obimu od ukupno 300 ECTS kredita, sa stečenim nivoom kvalifikacije VII2 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, tek stiče pravo na polaganje ispita za pripravnike u sudu, da bi nakon položenog ispita, konkurisao za radno mjesto za koje mu je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je utvrđena sistemskim Zakonom o radu, kažu iz SP.
