Vrhovni sud saopštio je da su taj sud i Vrhovno državno tužilaštvo, nakon što je Radna grupa okončala rad i razmotrila mišljenje Evropske komisije, izradili Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice.

Dokument, kako navode, sadrži smjernice za postupanje državnih tužilaca prilikom zaključivanja i smjernice za sudije povodom odlučivanja o sporazumu o priznanju krivice.

Smjernice su, pojašnjavaju, osnove koje državni tužioci treba da razmotre prije nego krenu u postupak pregovaranja, a to su, između ostalog, razlozi za zaključenje sporazuma i da li postoji interes za zaključenje sporazuma.

- Tužilac treba da ima jasan stav zašto se ide na sporazumijevanje a ne u redovni postupak i zbog čega, a posebno mora da vodi računa o finansijskim efektima, naročito u predmetima takozvane visoke korupcije - poručila je vršiteljka dužnosti vrhovnog državnog tužioca Tatjana Begović.

Uloga suda u postupku odlučivanja o sporazumu o priznanju krivice, navodi sud u saopštenju, prvenstveno je da obrazloži odluku o usvajanju sporazuma ukoliko su ispunjeni uslovi da njime nisu povrijeđena prava oštećenog, da je on u skladu sa interesima pravičnosti i da sankcija odgovara svrsi izricanja krivičnih sankcija.

- Sud ne administrira podnijeti sporazum o priznanju krivice već odmjerava kaznu. Stoga se sudu preporučuje da sa pojačanom pažnjom cijeni postojanje svih uslova u postupku usvajanja sporazuma o priznanju krivice kako bi se postigla svrha izricanja krivičnih sankcija - istakla je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Vesna Vučković.

Polazna tačka za izradu smjernica bila je, kako se navodi, ustavno određenje Crne Gore kao države zasnovane na vladavini prava, a u obzir su uzete i odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji o jačanju institucija, sprječavanju pranja novca, finansiranja terorizma, sprječavanju i suzbijanju organizovanog kriminala i borbi protiv terorizma, kao i potreba za praćenje sporazuma o priznanju krivice.