Program za sticanje crnogorskog državljanstva putem ulaganja (“Program”) postoji od 2019. godine, ali je stvarno aktivno implementiran samo tokom dvije godine, 2021. i 2022. Bilo je potrebno vrijeme da se Program operativno postavi, da se investicioni projekti registruju i prođu provjere, i da se sve strane upoznaju sa njim do potrebnog nivoa i steknu praksu u njegovom vođenju. Program je do sada u crnogorsku privredu unio oko 350 miliona eura direktnih stranih investicija bez zaduživanja.
Ako Vlada Crne Gore produži Program do postizanja prvobitno planiranog limita od 2000 odobrenih aplikacija, potencijalni prihod koji bi se mogao ostvariti od Programa do njegovog zatvaranja iznosi više od milijardu eura.
Zabrinjavajući faktori koji se često pominju u vezi sa Programom
- Postoji rizik od pranja novca kroz ovaj Program
- Program privlači kriminalce i može biti osnova za finansiranje terorizma
- Program predstavlja migracioni i bezbjednosni rizik za države članice EU
Međutim, ne postoji činjenički osnov za nijednu od ovih bojazni. To su politički motivisane optužbe koje nisu istinite i moraju se strogo pobijati. Moraju prevladati vladavina prava i rasprava zasnovana na činjenicama.
Pobijanje
Vladavina prava i investicione migracije
Evropska komisija naglašava vladavinu prava kao centralno načelo funkcionisanja EU kojeg se svaka država članica, kao i potencijalne buduće članice, moraju pridržavati.
Vladavina prava takođe podrazumijeva poštovanje suvereniteta svake države, a suvereno pravo svake države je da pojedinačno odredi ko su njeni državljani. Ovo je čvrsto uspostavljeni princip kako u međunarodnom pravu tako i u pravu EU. To je takođe pitanje o kojem se neprestano raspravlja u svjetlu vrlo uspješnog malteškog programa za sticanje državljanstva putem ulaganja koji je prikupio milijarde eura za lokalnu ekonomiju u posljednjih 10 godina. Program je pod stalnim nadzorom od strane EU. Ali, lokalni političari Malte shvatili su presudnu važnost programa za zemlju. I čvrsto brane svoja suverena prava. U posljednje vrijeme, Malta je angažovala neke od najboljih advokata i evropskih stručnjaka u ovoj oblasti koji vode sudski spor. Malta brani svoje pravo da određuje ko su njeni državljani i očekuje se da će dobiti sudski spor protiv EU pred Evropskim sudom pravde.
Imigracija i državljanstvo EU naspram državljanstva putem ulaganja
Što se tiče državljanstva putem ulaganja u Evropi, svega nekoliko stotina zahtjeva se godišnje obradi u Evropi, uglavnom na Malti, što pri tom uključuje temeljite provjere međunarodne podobnosti. U međuvremenu, Eurostat (evropski zvanični organ za statistiku) otkriva da se svake godine dodijeli preko 700.000 (!) državljanstava Evropske Unije pojedincima na osnovu odredbi o naturalizaciji i porijeklu – često bez ikakvih veza sa tim zemljama – bez detaljnih pozadinskih provjera. Roman Abramovič je, na primjer, na ovaj način dobio portugalsko državljanstvo, a u posljednjih nekoliko godina samo je Portugal ovim putem dodijelio više od 50.000 državljanstava.
Štaviše, EU primi ca. 600.000 migranata bez dokumenata svake godine, a trenutno milione ukrajinskih izbjeglica, i to dakle iz zemlje koja je prije rata smatrana jednom od najkorumpiranijih zemalja na svijetu.
Stoga je apsurdno izjaviti da nekoliko stotina državljanstava koje Crna Gora dodijeli u okviru svog Programa predstavlja bezbjednosnu prijetnju za EU ili otvara vrata za kriminalne elemente u EU.
Malteški program je najbolja referentna tačka u ovoj oblasti. Ovaj program, koji je prvobitno implementiran 2013. godine, postigao je veliki uspjeh, a koristi koje je donio prepoznali su građani Malte i sve političke stranke aktivne na Malti. Isto tako, Portugal, Španija, Irska, Italija i Grčka stalno nastavljaju sa svojim uspješnim programima migracije investicija, dotjerujući ih neprestano, jer predstavljaju značajan izvor stranih direktnih investicija za dotične zemlje.
Provjera međunarodne podobnosti (“due diligence”)
Sveobuhvatan postupak ocjene međunarodne podobnosti u ime države sprovode svjetski poznate nezavisne kompanije specijalizovane za ovu oblast: Exiger iz Kanade i S-RM iz Ujedinjenog Kraljevstva, koje su licencirane u Crnoj Gori za ove važne poslove. Ova dubinska analiza traje najmanje mjesec dana i ako je rezultat negativan, zahtjev se automatski odbija, bez prava žalbe. Ako je rezultat ispravan, tek se tada zahtjev kvalifikuje da bude razmatran od strane nadležnih državnih organa. A čak i prije ove analize, agenti za posredovanje i lokalne banke vrše preliminarne provjere. Ovakav proces verifikacije osigurava da do crnogorskog državljanstva ne može da dođe nijedan pojedinac koji to ne zaslužuje, i taj proces se direktno bavi bojaznima u vezi sa pranjem novca, vezama sa terorizmom i provjerom kompletnog porijekla i karaktera podnosilaca zahtjeva.
Stoga se ne može shvatiti da postoji zabrinutost zbog pranja novca, provjere pozadine, veza sa terorizmom itd., kao što se ponekad navodi. Ako EU i dalje bude zabrinuta zbog procesa provjere međunarodne podobnosti, mogla bi biti pozvana da službeno izvrši kontrolu ovog procesa i sama se uvjeri da se to radi po vrhunskim međunarodnim standardima.
Kvalitet aplikanata
Program Crne Gore privlači najviši nivo globalnih preduzetnika i investitora. Postoje ozbiljna imena iz svijeta tehnološke industrije, poput top menadžmenta Google-a, lanaca kozmetičke i modne industrije, bankara, doktora koji rade u najprestižnijim svjetski renomiranim klinikama, koji su već postali ili će uskoro, kroz ovaj Program, postati crnogorski državljani. Kvalitet aplikanata najbolja je ilustracija uspjeha Programa. Takve aplikante poželjela bi svaka država na svijetu za svoje državljane i to je suština ovakvih programa, da dovedu vrijedne pojedince koji potpomažu i unapređuju razvoj zemlje na duži rok. Malo je vjerovatno da će takvi pojedinci predstavljati rizik iz bilo kakvih migracionih i bezbjednosnih razloga.
Pozitivan ekonomski uticaj
Očekivani ekonomski efekti, kada sve tekuće prijave budu obrađene od strane nadležnih organa, iznose 445 miliona eura, od čega je 200 miliona eura direktni prihod za državu. Investitori projekata koji učestvuju u programu dobiće 245 miliona eura, i to su sredstva koja su u obavezi da ulože, u okviru ukupne investicije, za izgradnju novih hotela. Ako se Program nastavi do predviđenih 2000 uspješnih aplikacija, to bi značilo da bi kroz Program bilo generisano više od milijardu eura.
Ova potencijalna sredstva se ne mogu direktno zamijeniti iz drugih izvora i, što je značajno, implementiraju se u nekoliko ekonomski vrlo složenih godina, koje uključuju uticaj pandemije kovida i rata u Ukrajini. Osim toga, novoizgrađeni hoteli doprinijeće zapošljavanju najmanje 2.600 hotelskih radnika i doprinositi više od 100 miliona eura godišnje u BDP zemlje.
Sjever Crne Gore
Svjedočimo razvoju velikih infrastrukturnih projekata, poput autoputa i skijališta, koji imaju za cilj razvoj sjevera Crne Gore. Ovakvi projekti ne bi bili mogući bez Programa, a svakako ne ovom dinamikom. Novim hotelima će upravljati renomirani hotelski operateri. Sredstva dobijena iz Programa mogla bi se iskoristiti za olakšavanje plaćanja za autoput, uključujući vraćanje postojećeg duga i finansiranje daljih dionica autoputa. Ovako visokoprofilni razvojni i građevinski radovi su od ključne važnosti za Crnu Goru, posebno za sjever, da bi se Crna Gora pozicionirala kao globalno relevantna turistička i investiciona destinacija.
Fond za inovacije
Primarni cilj Fonda za inovacije je podsticanje privrednog rasta i konkurentnosti Crne Gore kroz podizanje inovativnosti crnogorske privrede. Naše procjene govore da će, zahvaljujući ovom Programu, Fond biti u mogućnosti da dobije i raspodijeli između 30 i 40 miliona eura sljedeće godine. Ove godine, bez doprinosa Programa, Fond će raspodijeliti jedan milion eura. A ovo bi mogao biti ozbiljan kontinuitet do 130 miliona eura ako bi se Program implementirao do punog broja planiranih 2000 uspješnih aplikacija. Doprinosi sredstava koji idu u ovaj Fond omogućiće Vladi da, između ostalog, realizuje različite projekte, kao što je finansiranje start-up preduzeća za crnogorske preduzetnike u različitim oblastima, moguće stipendije za najbolje studente Univerziteta Crne Gore, možda i stipendije za studiranje u inostranstvu za najbolje studente ili obezbjeđivanje sredstava za mlade talente iz Crne Gore kako bi nakon završetka studija ostali u zemlji.
Druge zemlje u regionu
Crnogorski program je efektivno u konkurenciji sa mnogim drugim programima na međunarodnom planu i ima brojne prednosti u poređenju sa sličnim programima u drugim zemljama. Imajući u vidu što rade zemlje u regionu, odnosno Sjeverna Makedonija koja već ima program, Albanija koja sada radi na njegovom uvođenju, i Srbija koja takođe razmatra tu ideju, očigledno je da djelatnost investicionih migracija raste u regionu, bez obzira na stav EU, koja nema stvarne argumente zasnovane na činjenicama. Svjetski trend je ka većoj migraciji investicija, a ne manjoj. Sa dešavanjima u regionu, bilo bi izuzetno štetno za Crnu Goru da sada okonča svoj veoma uspješan program.
Zaključak
Poente zasnovane na činjenicama koje se navode u ovom memorandumu dokazuju da su bojazni neosnovane i da istina zapravo pokazuje suprotno: Program donosi značajne ekonomske i druge koristi, povezuje Crnu Goru sa svijetom, dovodi značajne, talentovane investitore i preduzetnike u zemlju, i pomaže da se ubrza razvoj Crne Gore.
Prekid programa u Crnoj Gori ne samo da bi bio štetan za državu, s obzirom na ogromne koristi koje program već donosi tokom svog kratkog perioda funkcionisanja, već i jednostavno ne bi bilo nikakvih drugih koristi koje bi se mogle dobiti na nekoj drugoj strani od njegovog zatvaranja.
Crnogorski put ka EU je stabilan i, naravno, Crna Gora mora da ispuni svoje obaveze za ulazak u EU. Ali suvereno je pravo države da odlučuje o svim pitanjima svog državljanstva – i u međunarodnom pravu i u pravu Evropske Unije. Načelo vladavine prava EU samo po sebi nalaže da je to odluka o kojoj svaka država odlučuje sama.
Investicione migracije su u značajnom procesu ekspanzije širom svijeta i bilo bi nelogično da Crna Gora ne učestvuje u toj ekspanziji. Bilo bi bolje da ostane pionir ove ekspanzije, a ne da se iz nje isključi, i da jednostavno objasni svojim partnerima u EU da ekonomske i socijalne koristi daleko nadmašuju nedostatke kojih praktično nema, a zasigurno kritike koje je uputila EU nikada nisu bile potkrijepljene. Nema nikakvih koristi za Crnu Goru da sada zatvori svoj program, već samo nedostataka, i to se može dobro objasniti i EU će na kraju prihvatiti ove argumente jer je stav Crne Gore zasnovan na činjenicama i logičan, i dok je za Crnu Goru pozitivan, tu nema nikakve štete za EU.
