NVO Euromost iz Bijelog Polja, NVU Manjinski akcionari AD "Gornji Ibar" iz Rožaja i NVO "Radnik" iz Bijelog Polja podnijeli su prije dvije godine Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije, jer se tim zakonom, kako smatraju, krše Ustavom zagarantovana prava građana i građanki jer ih je stavio u neravnopravan položaj.
Jedan od podnosilaca inicijative Almer Mekić prenio je predsjednici Ustavnog suda da predstavnici bivših radnika sa sjevera nijesu došli da vrše bilo kakav pritisak da odluka bude u korist radnika, već da samo traže da se njihova inicijativa konačno razmatra.
Predstavnik radnika sa sjevera Sadik Klimenta kazao je da je predsjednica Ustavnog suda primila njihovu tročlanu delegaciju, a da su ostali sačekali da čuju epilog sastanka.
– Mi smo predstavnici nekoliko hiljada bivših radnika nekoliko firmi iz Bijelog Polja i Rožaja koji su ostavljeni na cjedilu. Tu su bivši radnici "Gornjeg Ibra", "Napretka", "Vunka", "Radnika", "Lenke"... Tražimo samo da se Ustavni sud odredi prema našoj inicijativi od prije dvije godine, s obzirom da više nijesmo u mogućnosti da čekamo jer nas je sve manje među živima. Od predsjednice Ustavnog suda tražili smo da urgira kod kolega da uzmu našu inicijativu kao prioritet, što je ona i prihvatila – rekao je Klimenta.
On je dodao da su čuli pojašnjenje da Ustavni sud nije mogao da radi u punom kapacitetu jer je bilo samo troje sudija.
– Ukazali smo predsjednici Ustavnog suda da se radi selektivno, jer na margini odlučivanja najčešće ostaju baš radnici sa sjevera, za razliku od onih iz centralnog dijela. U velikom smo problemu. Jedva sastavljamo kraj s krajem, a nemogućnost dobijanja onoga što nam pripada dovela je do masovnog iseljavanja – istakao je Klimenta.
On je saopštio da su Ustavnom sudu Crne Gore predali urgenciju za hitno rješavanje njihove inicijative.
– Sporni zakon, kao i mnogi drugi, diskriminiše građana iz sjevernog regiona, jer je važio samo za bivše radnike iz rudarsko-metalske struke, dok za drvoprerađivački sektor, građevinski, tekstilni, obućarski i druge sektore nije važio, iako imaju iste uslove, čime su bivši radnici sa sjevera Crne Gore dovedeni u neravnopravan položaj – kazao je Klimenta.
Shodno zakonu koji radnici sa sjevera osporavaju, isplaćene su otpremnine za bivše radnike rudarsko-metalskog sektora, za šta je Vlada izdvojila 10 miliona eura.
