- Ta infrastrukturna poboljšanja duž proširene Trans-evropske transportne mreže poboljšaće efikasnost željeznice, kapacitete i bezbjednost kako bi se omogućilo da vozovi na mreži saobraćaju većom brzinom, što će kao rezultat imati preko milion putnika godišnje i poboljšanje međunarodnog teretnog saobraćaja, rekao je Rapaille u intervjuu agenciji Mina-business.
On je podsjetio da je Evropska investiciona banka (EIB) od 1977. godine aktivna na Zapadnom Balkanu, kojem je do 2010. godine obezbijeđeno deset milijardi eura za razvoj vitalne infrastrukture i malih i srednjih preduzeća.
Rapaille je kazao da je EIB od 2009. godine aktivna u Crnoj Gori, doprinoseći njenom ekonomskom rastu, stvaranju radnih mjesta, povezanosti, poboljšanju obrazovne infrastrukture i vodosnabdijevanju.
- Naša najnovija aktivnost podrazumijeva finansijski sporazum vrijedan 76 miliona eura za rekonstrukciju željezničke dionice dužine 167 kilometara između Bara, Podgorice i Vrbnice. Taj sporazum je obezbijeđen u okviru pristupa Tim Evropa i uključuje kombinaciju kredita EIB-a u iznosu od 40 miliona eura, 36 miliona bespovratnih sredstava EU kanalisanih kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, kao i tehničku podršku pripremi, nadzoru i implementaciji projekta, saopštio je Rapaille.
On je dodao da sredstva EU, koja pokrivaju čak 95 odsto procijenjenih troškova projekta, pokazuju njihovu posvećenost unapređenju željezničke povezanosti u regionu i šire sa Unijom.
Projekat podrazumijeva rehabilitaciju jednokolosječne željezničke dionice dužine 20 kilometara, između Lutova i Bioča, obnovu 13 čeličnih mostova i osam tunela, ukupne dužine oko 2,6 kilometara i modernizaciju radionica i depoa koji se nalaze u Podgorici, Baru i Nikšiću.
Rapaille je podsjetio da je EIB je nedavno potpisala preko 1,5 milijardi eura kredita i bespovratnih sredstava za modernizaciju ključnih željezničkih dionica na Zapadnom Balkanu, od Vore u Albaniji do crnogorske granice, od Krive Palanke u Sjevernoj Makedoniji do bugarske granice, kao i od Beograda i Niša u Srbiji na željezničkom Koridoru X.
- Nakon višegodišnjeg nedovoljnog održavanja željezničke infrastrukture koja je dovela do smanjenja kapaciteta i efikasnosti za prevoz putnika i tereta, nadamo se da će ovaj novi podsticaj za sektor, koji dolazi iz EU, omogućiti nesmetano, bezbjedno i udobno putovanje željeznicom unutar regiona i ka zemljama EU, rekao je Rapaille.
On je dodao da će, zahvaljujući povećanoj multimodalnosti i povezanosti, obezbijediti i postepeni prelazak sa drumskog saobraćaja na druge vidove mobilnosti povoljnih po životnu sredinu, što je takođe važno za Crnu Goru kao ekološku zemlju.
Rapaille je rekao da mu je drago što mogu da nastave da podržavaju obrazovni program Crne Gore koji će, kako se procjenjuje, iznositi preko 71 milion eura.
- Doprinos EIB-a sastoji se od nedavno potpisanog granta EU od 11 miliona eura, zajedno sa kreditom od 18 miliona zaključenim 2019. godine i 2,5 miliona eura izdvojenih za tehničku pomoć preko naše Inicijative za ekonomsku rezilijentnost, rekao je Rapaille.
Pomoć će, kako je objasnio, omogućiti rekonstrukciju, digitalizaciju i opremanje 13 škola i vrtića, kao i izgradnju Osnovne škole „Vladimir Nazor“ u Podgorici. Očekuje se da će se ukupnim projektom omogućiti do 1,7 hiljada novih mjesta za učenike i 530 stalnih radnih mjesta za nastavnike.
U sklopu programa, ICT oprema, odnosno računari, laptopovi, projektori, štampači i televizori, isporučena je i instalirana u preko 500 osnovnih i srednjih škola u posljednjih nekoliko mjeseci, kako bi mogle da se uspostave moderne digitalne učionice.
- Ovo je prekretnica u razvoju kada je u pitanju digitalna transformacija obrazovnog sektora u zemlji, kazao je Rapaille i podsjetio da je, prema studijama UNICEF-a, do nedavno jedan računar u prosjeku koristilo 16 učenika u osnovnim i srednjim školama.
On je dodao da će projekat obezbijediti bolje uslove za učenje kada je riječ o tehničkom i stručnom obrazovanju, što je jedan od najpopularnijih izbora među učenicima na srednjem nivou obrazovanja.
- Predmetna poboljšanja takođe će pomoći u rješavanju trenutnog raskoraka koji postoji između vještina stečenih tokom obrazovanja i zahtjeva tržišta i poslodavaca, što predstavlja prepreku za zapošljavanje mladih i ekonomski rast, rekao je Rapaille.
On je saopštio da regionalni bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku iznosi oko 38 odsto prosjeka EU, što ukazuje na potrebu da se ubrza konvergencija sa EU i zatvore postojeći jazovi.
- Ovde bi Plan rasta Evropske komisije (EK) mogao značajno da dorpinese. Otvaranje određenih oblasti Jedinstvenog tržišta EU za Zapadni Balkan rezultiraće bržim trgovinskim tokovima, pristupom novim fondovima i programima, ali i širenju na mnogo veće tržište koje čini preko 500 miliona potrošača, rekao je Rapaille.
On je podsjetio da ključni stub plana, stvaranje Zajedničkog regionalnog tržišta, ima ogroman značaj za domaće firme, sa potencijalom da se BDP regiona poveća deset odsto, kako procjenjuje Svjetska banka.
Grupacija EIB je ključni akter koji realizuje Mehanizam za oporavak i rezilijentnost, po uzoru na kojeg je i nastao Plan rasta.
- U skladu s tim, spremni smo da značajno povećamo podršku u ključnim sektorima, kao što su transport, voda, obrazovanje, energija i digitalni razvoj. Takođe, namjeravamo da pojačamo dostupnost savjetodavnih usluga kako bismo pomogli u pripremi i implementaciji projekata koji doprinose ekonomskom prosperitetu i boljem životnom standardu, rekao je Rapaille.
EIB će, prema njegovim riječima, nastaviti da podržava ključne regionalne inicijative usklađene sa Zelenom i digitalnom agendom i Zajedničkim regionalnim tržištem.
- Očekujemo da će ovi procesi dovesti do poboljšane povezanosti, efikasnijeg sprovođenja zelene tranzicije, bolje integracije novih digitalnih tehnologija, jačanja sistema obrazovanja i zdravstvene zaštite, kao i bržeg rasta privatnog sektora. Spremni smo da se angažujemo sa partnerima u Crnoj Gori i regionu da razgovaramo o mogućnostima za proširenje saradnje i što efikasnijeg sprovođenja plana, poručio je Rapaille.
