-Najbolji primjer je odluka bivše vlade da uvede sankcije Ruskim državljanima, da ukine ditlrektne letove ka aerodromima u Ruskoj Federaciji i da mnogima zamrzne imovinu - kaže Đurović.
On podsjeća na Monstatov podatak da je prije četiri godine u Crnoj Gori boravilo blizu 400.000 ruskih državljana i koji su po broju noćenja bili ubedljivo prvi.
-Možemo ovo potkrijepiti činjenicom da su samo Rusi te godine ostvarili tri miliona i skoro 400 hiljada noćenja. Ovo je definitivno podatak koji mora zabrinuti naše turističke poslenike jer će ovaj nedostatak u noćenjima teško nadoknaditi. Ako uz to dodamo da su bili i visoko platežni gosti eto još jedna enigma – kaže Đurović.
On naglašava da Crna Gora još nije uspjela da nadoknadi taj gubitak jer je sada broj noćenja ruskih državljana je sedam puta manji.
- Takodje bih ovdje dodao da nije samo pitanje u broju noćenja nego i u ulaganjima u Turističke objekte i u turističku infrastrukturu. Dobro je poznato da su njihova ulaganja u građevinarstvu i turističko infrastrukturi bila i ponajveća u poslednjih nekoliko decenija. Čini se da smo se vrlo lako odrekli tog " kolača " koji je bio za naš budžet vrlo ljekovit. Novac koji je zadnjih 15 god završavao u našoj državnoj kasi sada je preusmjeren na neke druge zemlje posebno Tursku koja je prošle godine bila destinacija koju najviše posvećuju gosti iz Rusije i koja značajno bilježi rast broja turista – ističe poslanik crnogorskog parlamenta.
On smatra da Crna Gora zato mora, u planiranjima turističke sezone, da se fokusira na pronalazak alternativnih tržišta kako bi se nadomjestio gubitak od 150 miliona eura zbog nedolaska turista iz Rusije i Ukrajine.
-Ovo je još jedan dokaz da političke odluke mogu da budu vrlo štetne po državu i njen budžet i zato ih treba donositi nakon ozbiljnih analiza.Takođe moramo uzeti i preporuke zemalja iz Evropske Unije svojim građanima da moraju sa većim obzirom da raspolažu sa svojim kapitalom da se na taj način trude da sami pomognu svojim državama tako što će u njima trošiti novac, obezbedjujuci lakši ekonomski obrt. Imajući sve ove okolnosti u vidu, crnogorska turistička privreda (kao glavna privredna grana) će ponovo zavisiti od zemalja u regionu,a najviše od države Srbije, čiji građani vole da ljetuju u našoj zemlji i upravo oni ostvaruju najveći broj noćenja ali i važe za turiste koji ostavljaju najviše novca. Zato, povezivanje u regionu jeste adekvatni model za popunjavanje turističke kase- zaključuje Đurović.
