Novca i kreditora će uvijek biti, glavno pitanje je po kojoj cijeni, što će uglavnom zavisiti od globalnih makroekonomskih i geopolitičkih kretanja, kao i od naše sposobnosti da servisiramo dug. Zaduživanje za potrošnju nije održivo, dok zaduživanje za izgradnju infrastrukture i podsticanje konkurentnosti ekonomije jeste, smatra ekonomski analitičar Novak Svrkota.

– Kamatne stope po kojima se zadužujemo trenutno su znatno visočije od onih iz 2020. godine, naš kreditni rejting je isti, a glavni uzrok skupljeg zaduživanja je rast referentnih kamata centralnih banaka koje su tada bile blizu nula, a danas su 4–5 odsto i njihov rast se još nije zaustavio – ističe Svrkota.

Navodi da su crnogorskoј ekonomiјi neophodne reforme, a smatra da јe bolje da ih sami sprovedemo nego da budu dio paketa sa MMF-om.

– Tako ćemo imati više manevarskog prostora da ih sprovedemo postepenije i bezbolnije. Nažalost, ono što nedostaje ovoj zemlji i vladajućim elitama su vizija i rad na duže staze, umjesto toga imamo poteze koji samo kratkoročno maskiraju probleme i samo ih odlažu bez adekvatnog rešenja – navodi Svrkota.

Svrkota upozorava i da јe recesija sa ovako visokim kamatnim stopama gotovo izvjesna, kao i da јe sviјet globalizma i јeftinih proizvoda stvar prošlosti.

– Ono što je neizvjesno jesu inflacija i geopolitička zbivanja. Dešavaju se tektonske geopolitičke promjene i formiranje blokova čiju će cijenu platiti potrošači. Par je scenarija u igri za 2023, optimistički podrazumijeva mirovne pregovore na proljeće kao i značajan pad inflacije u odnosu na prošlu godinu. Kao i zaustavljanje rasta kamatnih stopa FED-a prije svega. Tada je u igri blaža recesija koja bi trajala 2023. i 2024. godine. Pesimistični scenario koji je manje vjerovatan bila bi eskalacija sukoba. U aprilu ćemo znati na čemu smo kada stignu podaci za inflaciju za mart, tada ćemo već biti više od godinu od početka rata i inflatornog udara koji je izazvao – zaključuјe Svrkota.