<p>Reforme da sprovedemo sami, a ne MMF</p>

Reforme da sprovedemo sami, a ne MMF / -ZIRAATBANK.ME

Ekonomski analitičar Novak Svrkota: Neophodne reforme, a ne maskiranje problema

Ono što je neizvjesno su inflacija i geopolitička zbivanja. Dešavaju se tektonske geopolitičke promjene i formiranje blokova čiju će cijenu platiti potrošači, smatra ekonomski analitičar Novak Svrkota

Novca i kreditora će uvijek biti, glavno pitanje je po kojoj cijeni, što će uglavnom zavisiti od globalnih makroekonomskih i geopolitičkih kretanja, kao i od naše sposobnosti da servisiramo dug. Zaduživanje za potrošnju nije održivo, dok zaduživanje za izgradnju infrastrukture i podsticanje konkurentnosti ekonomije jeste, smatra ekonomski analitičar Novak Svrkota.

– Kamatne stope po kojima se zadužujemo trenutno su znatno visočije od onih iz 2020. godine, naš kreditni rejting je isti, a glavni uzrok skupljeg zaduživanja je rast referentnih kamata centralnih banaka koje su tada bile blizu nula, a danas su 4–5 odsto i njihov rast se još nije zaustavio – ističe Svrkota.

Navodi da su crnogorskoј ekonomiјi neophodne reforme, a smatra da јe bolje da ih sami sprovedemo nego da budu dio paketa sa MMF-om.

– Tako ćemo imati više manevarskog prostora da ih sprovedemo postepenije i bezbolnije. Nažalost, ono što nedostaje ovoj zemlji i vladajućim elitama su vizija i rad na duže staze, umjesto toga imamo poteze koji samo kratkoročno maskiraju probleme i samo ih odlažu bez adekvatnog rešenja – navodi Svrkota.

Povećanje zarada usporilo odliv radnika

Svrkota ističe da јe program "Evropa sad" dobar proјekat, te da nije dovela do povećanja bruto zarada već do preraspodjele sredstava.

– Najviše povećanje procentualno su imali oni sa najnižim platama. Crna Gora se suočava sa nedostatkom radne snage zbog odlaska na bolje plaćena tržišta pa je ovo jedan od načina da se taj odliv uspori. Povećanjem zarada došlo je do povećanja potrošnje, što je dovelo da u situaciji bez doprinosa budžet ima veće prilive nego kada su postojali doprinosi. Neki sistemi se nisu prilagodili dovoljno brzo ovoj reformi poput Fonda zdravstva, pa je dolazilo do zastoja u nabavci ljekova. Takođe treba imati na umu da je tome možda doprinijelo i neadekvatno planiranje budžeta Fonda jer znamo da smo prošle godine imali rekordnu inflaciju, što je uz povećanje zarada doprinijelo povećanim troškovima – navodi Svrkota.

Svrkota upozorava i da јe recesija sa ovako visokim kamatnim stopama gotovo izvjesna, kao i da јe sviјet globalizma i јeftinih proizvoda stvar prošlosti.

– Ono što je neizvjesno jesu inflacija i geopolitička zbivanja. Dešavaju se tektonske geopolitičke promjene i formiranje blokova čiju će cijenu platiti potrošači. Par je scenarija u igri za 2023, optimistički podrazumijeva mirovne pregovore na proljeće kao i značajan pad inflacije u odnosu na prošlu godinu. Kao i zaustavljanje rasta kamatnih stopa FED-a prije svega. Tada je u igri blaža recesija koja bi trajala 2023. i 2024. godine. Pesimistični scenario koji je manje vjerovatan bila bi eskalacija sukoba. U aprilu ćemo znati na čemu smo kada stignu podaci za inflaciju za mart, tada ćemo već biti više od godinu od početka rata i inflatornog udara koji je izazvao – zaključuјe Svrkota.