Porast temperature od dva stepena Celzija na planeti Zemlji donijeće potrošačima i uzgajivačima pšenice oštrije skokove cijene te žitarice uprkos nešto većim prinosima, pokazala je nova studija, objavila je agencija Sinhua.
Po zastupljenosti u uzgoju, pšenica je glavna žitarica u svijetu i predstavlja izvor 20 odsto bjelančevina i kalorija u ishrani preko 3,5 milijardi ljudi širom svijeta.
Godine 2016. potpisan je Pariski sporazum o klimi, u namjeri da se prosječni godišnji porast temperature u svijetu zaustavi na ispod dva stepena.
Naučnici, međutim, vjeruju da će se, čak i ako ovaj cilj bude ostvaren, globalno zagrijavanje svejedno odraziti na prinose i cijene pšenice u bliskoj budućnosti.
Za razliku od ranijih istraživanja, koja su bila fokusirana isključivo na odnos klime i prinose, nova studija objavljena u časopisu One Earth iznijela je model međupovezanosti klime, pšenice i privrede. Taj model omogućava naučnicima da sagledaju posljedice klime i elementarnih nepogoda po prinose, cijene i svjetski lanac ponude i potražnje pšenice.
Porast i pad cijena
Studija, na kojoj su radili istraživači iz trinaest ustanova širom svijeta, zaključila je da će, uz prosječni godišnji porasta temperature ispod dva stepena celzija, pojačana fotosinteza uslijed aerozagađenja karbon dioksidom nadomjestiti utjecaje globalnog zagrijavanja i dovesti do porasta prosječnog svjetskog prinosa pšenice od 1,7 posto.
Povećani prinosi, međutim, neće podrazumijevati i niže maloprodajne cijene. Studija tvrdi da će navedeni klimatski i ekološki utjecaji dovesti do porasta prinosa na većim geografskim širinama, ali da će na manjim geografskim širinama doći do njihovog pada.
Stoga će cijene pšenice negdje porasti, a negdje se smanjiti, uvećavajući postojeće nejednakosti na svjetskom tržištu.
Model predložen u članku predviđa porast prinosa u zemljama i regionima veće geografske širine, kao što su SAD, Rusija i veći dio sjeverne Evrope.
U zemljama poput Egipta, Indije i Venecuele, međutim, prinosi će opasti, mjestimično i preko 15 odsto.
Produbljeni jaz
„Te promjene u prinosima mogle bi podubiti jaz između dosadašnjih pozicija na (svjetskom) tržištu pšenice. Može se desiti da se uvoznici pšenice na manjim geografskim širinama, poput južne Azije i sjeverne Afrike, suoče sa češćim i naglijim porastom cijene pšenice nego zemlje izvoznice“, kazao je vodeći naučnik tima koji je objavio studiju, Zhang Tianyi sa Instituta za atmosfersku fiziku pri Kineskoj akademiji nauka.
Zemlje koje zavise od uvozne pšenice u budućnosti će za nju morati da plaćaju više, te će cijene te namirnice na svjetskom tržištu postati nestabilne, uvećavajući postojeće nejednakosti.
Još jedna posljedica bit će i veća razlika u primanjima zemljoradnika, jer će prihodi izvoznika pšenice porasti dok će se prihodi uvoznika smanjiti, kaže se u studiji.
Zhang i njegov tim nadaju se da će njihovi nalazi navesti nadležne širom svijeta da reaguju.
“Za globalnu prehrambenu sigurnost neophodno je da pomognemo zemljama u razvoju da uspostave proizvodnju žitarica za vlastite potrebe”, kazao je on.
“To je tema koju vrijedi razmatrati u budućim međunarodnim razgovorima o politici poljoprivredne saradnje.”
IZVOR: AGENCIJE
