Nova arbitražna pravila pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore, usvojena u decembru, predstavljanju adekvatnu i vremenski dobro pozicioniranu reakciju na globalne reformske procese u oblasti međunarodne trgovačke arbitraže. Na ovaj način, Crna Gora je stala “uz bok” najmodernijim i najvažnijim arbitražama u Evropi. Ovo je ocijenjeno na današnjem skupu u okviru tradicionalnih Dana privrednog prava, u organizaciji Privredne komore i Udruženja pravnika Crne Gore.

Riječ je o šestom godišnjem skupu koji dvije asocijacije realizuju, a posvećen je temama iz oblasti privrednog (kompanijskog) prava i srodnih pravnih disciplina od značaja za članstvo dviju organizacija i drugih zainteresovanih učesnika.

U fokusu događaja bila je trgovačka arbitraža, koja se koristi za rješavanje trgovinskih sporova, posebno onih koji proizlaze iz poslovnih transakcija i ugovornih odnosa između poslovnih subjekata.

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić kazala je u uvodnom izlaganju da arbitraža predstavlja poseban način rješavanja sporova, ukazujući na benefite tog procesa, kao što su jednostepenost, ekonomičnost, efikasnost i izvršnost odluke.

Prema njenim riječima, ovaj postupak se koristi kao alternativa tradicionalnom sudskom postupku za rješavanje nesuglasica. Prednosti arbitraže su i u samostalnom odlučivanju o pitanjima: izbora arbitara, mjesta arbitraže, pravila postupka, mjerodavnog prava, jezika postupka, tajnosti ili javnosti postupka.

- Izuzetno je važno da radimo na promociji Arbitražnog suda koji imamo pri Privrednoj komori, koji će olakšati, kako privrednim subjektima tako i državi, da ugovaraju arbitražne klauzule i rješavaju sporove, poručila je Drakić, dodajući da se današnjim skupom želi poslati poruka o značaju arbitraže.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović kazao je da se februarski dani privrednog prava uspješno realizuju od 2018. godine, zahvaljujući sjajnoj saradnji sa Privrednom komorom.

- Ovogodišnja tema je vrlo aktuelna i značajna, tim prije što je pokrenuta procedura za izmjene i dopune važećeg Zakona o arbitraži, iz 2015. godine, a vjerujem da ćemo uskoro imati i priliku da se sastanemo po pitanjima novih zakona o privrednim društvima i CRPS-u, istakao je on.

Predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore Vesko Božović detaljnije je predstavio stanje u oblasti arbitraže u Crnoj Gori, istakavši da imamo izuzetno moderan zakon iz 2015. godine, sa savremenim arbitražnim pravilima.

On je kazao da, kada su u pitanju arbitražna pravila, stranke mogu ugovoriti da se na vođenje spora pred Arbitražnim sudom primjenjuju "Arbitražna pravila Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore". Ako stranke nijesu drugačije ugovorile, primjenjuju se pravila, koja su na snazi u vrijeme podnošenja tužbe.

- Najbitniji stav za arbitražu je zaključivanje sporazuma  između stranaka, istakao je on.

Prema njegovim riječima, privredna arbitraža se uglavnom odnosi na pravne subjekte koji žele da nastave saradnju, a imaju neki manji spor i ne žele da ističu problem o kojem raspravljaju. Istakao je i da mnogi problemi u Crnoj Gori proističu iz lošeg zaključivanja arbitražnih sporova.

Božović je govorio i o dvije specifičnosti arbitražnog postupka koje su mnoge institucije prihvatile, a odnose se na arbitražu u hitnim slučajevima i ubrzani arbitražni postupak.

Kao prednost arbitraže, posebno je istakao brzinu, jer se od dana predaje predmeta, odluka  donosi u roku od šest mjeseci. Takođe je ukazao na prednost smanjenja troškova postupka.

Govoreći o medijaciji, kazao je da Medijacija je postupak u kojem stranke nastoje da sporazumno riješe spor uz pomoć jednog ili više medijatora, odnosno lica koja sprovode postupak medijacije i pomaže strankama da postignu poravnanje, bez ovlašćenja da im nametne obavezno rješenje, a kome je izdata licenca za rad, u skladu sa zakonom. U postupku medijacije stranke učestvuju dobrovoljno.

Božović je na kraju poručio da je hitno potrebno donijeti novi zakon o arbitraži.

Zinka Grbo dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu govorila je o pravnom okviru arbitraže u BiH, istakavši da u toj zemlji nisu iskorišćene sve mogućnosti razvoja arbitražnog suda, kao što je to urađeno u nekim drugim državama regiona.

U fokusu njenog predavanja bilo je pitanje donošenja posebnog zakona o arbitraži (kao lex specialis), kojim bi se, na jednom mjestu i za područje cijele BiH, na jedinstven način uredila sva materija arbitražnog sudovanja.

Prema njenim riječima, u BiH je veliki nedostatak arbitražnog prava taj što nema lex specialis, a to može predstavljati veliku prepreku stranim investitorima, posebno sa propisima koji nisu odgovarajući.

- Mišljenja su podijeljena po ovom pitanju, da li nam zaista treba lex specialis, ali mislim da se uz ispravnu primjenu postupci zaista mogu dobro realizovati, a pravo primijeniti na način koji bi imao  pozitivan rezultat, istakla je ona.

Grbo je kazala da se bez lex specialisa očito mora, ali da se u isto vrijeme mora razmišljati o tome da li je njega uopšte moguće donijeti na državnom nivou u BiH, jer nema političke volje da se on prenese na entitete.

Ona je istakla da je alternativno rješavanje sporova rasprostranjeno danas u mnogim pravnim sistemima, i pokazuje dobre rezultate u praktičnoj primjeni. Za razliku od drugih država, u Bosni i Hercegovini se pri rješavanju sporova prednost daje redovnom sudskom postupku, koji je u praksi najčešći način rješavanja spornih odnosa čime se dovodi u pitanje društveni značaj alternativnih načina rješavanja sporova, njihovo strateško planiranje, proučavanje i razvoj.

Posebno je ukazala na edukaciju u ovoj oblasti koja je jako važna, zajedno sa tumačenjem propisa, uz stalno praćenje međunarodne prakse.

Grbo navodi da BiH nema poseban Zakon o arbitraži, te da je arbitražno rješavanje sporova regulisano zakonima o parničnom postupku entiteta i Distrikta.

- Kada je u pitanju Zakon o parničnom postupku (ZPP), njega čini 19 članova zakona pozicioniranih u posebne parnične postupke, sa klasičnim rješenjima, ali ne i opsoletnim – uz ispravnu primjenu i edukaciju, u sudovima, kazala je ona.

Kao nedostatak navodi da je ZPP-om uređen samo postupak pred tzv. Ad hoc izabranim (arbitražnim) sudovima.

Ona je na kraju poručila da, lex specialis nije a priori rješenje za afirmaciju arbitraže, te da je uvijek  nephodna edukacija, kao i ispravno razumijevanje u primjeni propisa, a da će eventualni sporovi biti riješeni mirnim putem i arbitražom, a ako to ne bude slučaj, onda je nadležno sudstvo u Bosni i Hercegovini.

Tokom skupa je između ostalog ocijenjeno da je medijacija puno dobila na značaju, te da raste i broj sporova koji se rješavaju na ovaj način u Crnoj Gori, a tome su doprinijele značajne promotivne aktivnosti na isticanju njenih benefita. Učesnici skupa su istakli da treba dalje raditi na promociji arbitraže i iskoristiti to, što se u posljednjih nekoliko godina svijest znatno promijenila u njenu korist i pozivaju advokate da prilikom pripreme privrednih ugovora jasno preciziraju arbitražne klauzule i nadležnost Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore.

Aleš Galič predsjednik Stalne arbitraže pri Gospodarskoj zbornici Slovenije kazao je da je afirmacija arbitraže kao vansudskog rješavanja privrednih sporova “trka na duge pruge” gdje rezultati ne dolaze preko noći.

- Mislim da se pravna i poslovna svijest okreću ka tome da je arbitraža za privrednike vrlo dobar način rješavanja sporova koji može imati brojne prednosti. Arbitraža, iako je ponekad skuplja, uvijek je isplativija. Čestitam Crnoj Gori na napretku u razvoju pravnog i arbitražnog sistema, rekao je Galič.