Deficit kadrova sa odgovarajućim znanjima i vještinama prisutan je u skoro svim sektorima privrede, a najizraženiji je u turizmu, građevinarstvu, ICT, poljoprivredi, saobraćaju, kao i u pojedinim oblastima prerađivačke industrije.

– Turizam tradicionalno zapošljava znatan broj zaposlenih, ali se poslodavci konstantno susreću sa problemom kvalifikovane radne snage, naročito tokom ljeta. Potreba za radnom snagom u turizmu je sve veća, a svjedoci smo da kako naš turistički proizvod i ponuda sazrijevaju, rastu i kriterijumi za buduće radnike u ovoj oblasti. Ono što jednu destinaciju na svjetskoj turističkoj mapi čini posebnom – jeste usluga. Zato je neophodno sinhronizovano raditi na osposobljavanju što većeg broja domaće radne snage za poslove u turizmu.

Činjenica da, sa jedne strane, imamo skoro 40.000 nezaposlenih, a, sa druge strane, imamo nedostatak radne snage i "uvozimo" radnike, sugeriše da tržište rada zahtijeva znatnu reformu, poručuju iz Privredne komore.

– Potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojima će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku – poručuju iz Komore.

PKCG: Prostorni plan opredjeljuje razvoj crnogorske privrede u naredne dvije decenije

Privredna komora predlaže set predloga kojima bi se, smatraju u toj instituciji, ublažio taj sve izraženiji problem.

Potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja provremenih poslova i donijeti zakon o studentskim poslovima, čime bi se, smatraju u PK, omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije.

– Neophodno je reformisati obrazovni sistem u skladu sa potrebama industrije 4.0 i pojačati podršku neformalnom obrazovanju. Jedna od mjera je i stipendiranje učenika i davanje subvencije privrednicima kroz uključivanje kompanija u proces dualnog obrazovanja – navode iz Provredne komore.

Jedno od rješenja za manjak radne snage u turizmu je kategorija "stalni sezonski radnik". To bi motivisalo nezaposlene da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje.

– Sistem osigurava finansijsku podršku radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti, koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu, koja bi trajala minimun šest mjeseci – predlažu iz PK.

Ništa manje nije važno i pojednostavljenje procedura registracije stranih sezonskih radnika, a kada je u pitanju turizam, neophodno bi bilo pristupiti i izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila.