Turističkom preduzeću “Budvanska rivijera” neophodne su promjene u smislu novog poslovnog duha i nedostatka dugoročnih izvora novca, a najbolje rješenje je dokapitalizacija, smatraju sagovornici portala BiznisCG.
“Dokapitalizacija bi se obavila na berzi. Za kupljene dionice bi se dokapitalizovalo i finansijski ozdravilo preduzeće i vjerovatno dobilo dodatne impulse za razvoj. Vjerovatno bi se javio i neki međunarodni investicioni fond ili holding kompanija iz oblasti turizma, koja bi mogla unijeti, osim novih para, i novi poslovni duh “Budvanske rivijere”. Dakle, prvatizovati po modelu Savjeta za privatizaciju ne, a dokapitalizovati emisijom novih dionica da”, kazao je za BiznisCG dekan Fakulteta za turizam i biznis Rade Ratković.
Ratković, koji slovi za turističkog eksperta, podsjeća da je HG “Budvanska Rivijera” u mješovitom vlasništvu.
“Država ima značajno učešće u vlasništvu od oko 58 odsto (Vlada 41,63 odsto, PIO 12,82 odsto, ZZZCG 4,25 odsto), a ostalo 42 odsto otpada na prvatne adesate (banka, privatno kompanije, fizička lica…). Firma je, dakle, u značajnom privatnom vlasništvu (oko 42 odsto) i ako je državno 58 odsto, ali Vlada je, ipak manjinski vlasnik sa oko 42 odsto. Državni fondovi zajedno imaju oko 17 odsto vlasništva, a zajeno sa privatnim vlasnicima 59 odsto”, naveo je Ratković.
Kako se radi o turističkoj kompaniji normalne vlasničke strukture, u kojoj značajno učestvuje privatni kapital, ona se, kako smatra Ratković, sa aspekta kapitala može smatrati značajno privatizovanom, pa je ne treba dodatno privatizovati.
“Potrebno je da popravi svoju finansijsku strukturu, jer je po bilnsu 2021. godine imala nedostatak dugoročnih izvora od oko 10 miliona eura. Potrebna je dokapitalizacuija, ali ne i privatizacija”, objasnio je Ratković.
Prema njegovom mišljenju, ponovna privatizacija po modelu Savjeta za privatizaciju bila bi štetna po kompaniju.
“Slijedio bi tender za privatizaciju, tražio se novi poslovni model, obećane nove inesticije, zanemarene obaveze prema sadašnijim vlasnicima i dosdašnjim obavezama Kompanije. Dodatni šok bi bio neizvjesna sudbina zapošljenih i realna opasnost da frmu preuzme neka firma iz biznisa nekretnina koja bi, vjerovatno, trasformisala veći dio objekata u rezidencijalne, a ne turističke objekte, rekao je Ratković.
Pošto bi, po svoj prilici, interes za dokapitalizaciju pokazali privatni fondovi i investicione kompanije, došlo bi do prevage privatnog kapitala kroz unos ovog kapitala u Kompaniju.
“Država može, bez remećenja poslovnog modela BR prodavati svoje akcije, ako nađe za shodno, ali to ne bi stvaralo šokove postojećim vlasnicima, menadžmentu i radnicima”, zaključio je Ratković.
Sindikalna organizacija “Budvanska rivijera” je na fonu profesora Ratkovića i stava da zdravu kompaniju nema potrebe privatizovati.
“Već je potrebno isto poslovanje i dalje unapređivati sa stručnim kadrovima i informatičkim rješenjima. U kriznim godinama nakon Covid 19 pandemije i drugim faktorima koji su uticali na poslovanje, Društvo je odrzalo svoje poslovanje”, istakao je za portal BiznisCG Milorad Dajković, predsjednik Sindikalne organizacije “Budvanske rivijere”.
U prilog tome, kako je precizirao, nam govore i investicije koje su prethodile a odnose se na rekonstrukciju blokova u TN “Slovenska plaža” a takođe je predviđena i rekonstrukcija hotela “Mogren”, koji će zadržati svoj dosadašnji izgled.
“Takođe je potrebno navesti da nema potrebe za privatizacijom kompanije koja bilježi pozitivne poslovne rezultate, kao i najveću bonitetnu ocjenu isvrsnosti A+. Trend pozitivnog poslovanja će nas pratiti i u 2023. godini jer su najave za predsezonu, sezonu i postsezonu više nego povoljne za Društvo i ostvarivanje dobrih rezultata”, zaključio je Dajković.
Podsjetimo, Hotelska grupa Budvanska rivijera je na kraju 2022. godine imala profit od 602 hiljade eura. Prihodovala je 19,53 miliona eura, a na kraju godine imala 412 zaposlenih.
BiznisCG
