Jedan od glavnih zadataka koje je još uvijek aktuelna vlada zacrtala kao primaran, predstavlja davanje u zakup domaćim poljoprivrednicima državnog zemljišta kako bi se podstakla domaća proizvodnja i smanjila zavisnost od uvoza. Međutim, ni godinu dana od najave tog projekta, nema opipljivijih rezultata o tom pitanju.

Naime, u Informaciji o aktivnostima narealizaciji primarnih projekata u oblasti poljoprvirede u prvo pola godine, na koji je Vlada dala saglasnost na poslednjoj sjednici, konstatovano je da je projekat davanja u zakup državnih parcela i dalje i fazi pripeme.

Vlada je, kako bi taj proces ubrzala, u martu formirala komisiju za valorizaciju zemljišta, dok je Uprava za katastar i državnu imovinu imala zadatak da ažurira podatke u katastru i faktičko stanje na terenu u cilju dobijanja precizne informacije o površini poljoprivrednog i obradivog zemnjišta u državnoj svojini, kao i procjenu vrijednosti zemljišta. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede imalo je obavezu unapređenja evidencije poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.

– Pored činjenice da Crna Gora ima prilično visok stepen obradivog zemljišta po glavi stanovnika, problem predstavlja činjenica da je to obradivo zemljište podijeljeno na manje parcele (usitnjene posjede) što dodatno otežava ozbiljniju industrijsku proizvodnju u oblasti poljoprivrede. Takođe, stanje na terenu koje ne korespondira dostupnoj dokumentaciji o istom, umnogome usporava cjelokupnu proceduru davanja u zakup zemljišta. Crna Gora, kroz strategiju kooperativa i "Zakona o agro-kooperativama", teži kolektiviziranju, udruživanju proizvođača i njihove proizvodnje na usitnjenim posjedima. S druge strane, mali broj velikih parcela mora biti strateški opredijeljen i priveden namjeni koja će generisati povećanje poljoprivredne proizvodnje namijenjene domaćoj potrošnji i izvozu što će direktno uticati na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita. Zasijane površine predstavljaće osnovu za kreiranje sredstava koje će Crna Gora ubuduće crpiti iz fondova Evropske unije, što, pored rasta proizvodnje, smanjenja uvoza kroz zadovoljenje sopstvenih proizvoda i izvoz predstavlja jedan od glavnih ciljeva poljoprivredne politike – navodi se u dokumentu.

Kada je riječo petom pozivu za sredsta od IPARD projekata koji je bio raspisan od 6. februara do 6. marta 2023. godine, podnijeto je 39 zahtjeva za dodjelu podrške. Ukupna vrijednost traženih investicija je 16,26 miliona eura (sa PDV-om), odnosno 13,44 miliona eura (bez PDV-a), a potencijalni iznos podrške je 6,72 miliona eura.