
Pošto je kroz uvođenje radničkih savjeta 1950. predstavila "autentični jugoslovenski put u socijalizam", partija je 1952. započela i reformu lokalne samouprave. Proklamovani cilj bio je stvaranje ekonomski samoodrživih manjih teritorijalnih zajednica, kao konačne realizacije Marksovih i Engelsovih apstraktnih ideja "komune". Epilog petnaestogodišnjeg partijskog angažmana na "uvođenju komunalnog sistema" i više desetina donijetih odluka i zakona po ovom pitanju, bio je da je 137 srezova u Srbiji iz 1950. godine zamijenjeno sa 179 opština 1967. godine.
Ipak, proces administrativno-teritorijalnih promjena je na Kosovu i Metohiji imao političke i demografske implikacije. U prvoj poslijeratnoj deceniji Srbi su činili većinu u Zvečanskom srezu sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, drugom najvećem i ekonomski najvažnijem srezu u oblasti, u kojem se nalazio rudnički kompleks "Trepča". Sledeći srez u oblasti u kojem su bili najzastupljeniji bio je Gnjilanski srez, u kojem su 1953. Albanci činili 50,8%, a Srbi 40% stanovnika. Gradsko naselje Gnjilane bilo je najveće naseljeno mjesto na Kosovu i Metohiji u kojem su Srbi bili najbrojnije stanovništvo. Pomenuto stanje trajno je promijenjeno u dva koraka izgradnje "komunalnog sistema".
Najprije je 1955. sedamnaest srezova na Kosovu i Metohiji zamijenjeno sa pet velikih srezova, koji su praktično predstavljali okruge sa centrima u Prištini, Prizrenu, Peći, Kosovskoj Mitrovici i Gnjilanu. Potom su 25. novembra 1959. godine ovi srezovi ukinuti, a opštine, koje su do 1959. bile teritorijalno i demografski male, proširene su tako da su se u najvećoj mjeri podudarale sa nekadašnjim srezovima, ali uz nekoliko izuzetaka. Srpska sela iz nekadašnjeg Zvečanskog sreza su 1959. godine odvojena od Kosovske Mitrovice i uključena u novoformirane ruralne opštine Leposavić i Zubin Potok, tako da su Albanci postali većina u opštini Kosovska Mitrovica, u kojoj su ostala privredna preduzeća, kulturni i obrazovni centri i najveći dio rudničkog kompleksa "Trepča". Još čudnija odluka donijeta je formiranjem opštine Novo Brdo, u čiji sastav su ušla srpska sela iz Gnjilanskog sreza i albanska sela iz Gračaničkog sreza, što je poremetilo nacionalnu ravnotežu u Gnjilanu. Opština Novo Brdo je bila jedina opština na Kosovu i Metohiji sa manje od 10.000 stanovnika (naselje Novo Brdo imalo je 237 stanovnika), po čemu se nije uklapala u novi tip opština uveden 1959. godine, koje su trebalo da posjeduju sposobnost veće ekonomske samoodrživosti. Glavna posljedica njenog privremenog formiranja bila je da je dvanaest srpskih sela, sa preko 5.000 ljudi, izdvojeno iz gnjilanske lokalne samouprave. Kada je opština Novo Brdo 1966. godine ukinuta, ova sela nijesu vraćena u sastav Gnjilana, nego su pripojena Prištini. Administrativne granice opština iz 1959. određene su tako da su potisnule Srbe iz Kosovske Mitrovice i Gnjilana, jedina dva veća grada u oblasti u kojima nije bila izražena demografska dominacija Albanaca.
Narodna skupština Srbije je donošenjem Zakona o ukidanju srezova u AKMO 25. novembra 1959. godine ojačala oblasnu autonomiju. Sva prava, dužnosti i budžeti ukinutih srezova prenijeti su na Autonomnu kosovsko-metohijsku oblast. U nadležnosti Narodnog odbora AKMO dodato je potvrđivanje statuta opština na teritoriji AKMO. Formiranje opštine Leposavić praćeno je proširenjem teritorije Autonomne kosovsko-metohijske oblasti. Narodna skupština Srbije je 26. novembra 1959. donijela Zakon o područjima opština i srezova u Narodnoj republici Srbiji. Dvadeset katastarskih opština, koje su do tada pripadale Deževskom, Studentičkom i Kopaoničkom srezu u Užoj Srbiji, postale su dio novoformirane opštine Leposavić, čime je teritorija Autonomne kosovsko-metohijske oblasti proširena za oko 200 kvadratnih kilometara.
Skupština Srbije više nijednom nije iskoristila mogućnost da mijenja granice autonomnih jedinica. Ovo pravo, Skupština Srbija je izgubila ustavnim amandmanima 1968, u kojima je navedeno da se granice autonomnih pokrajina ne mogu mijenjati bez saglasnosti njihovih skupština.
Priredio:
MILADIN VELjKOVIĆ
(Nastaviće se)
Коментари (0)
Оставите свој коментар