U partijskom dnevniku "Borba", navedena su i imena nekoliko SS oficira koji su poslije rata slobodno živjeli u Koruškoj. U tom kontekstu kritikovano je i stanje u koruškom pravosuđu. Povodom oslobađanja jednog "nacističkog ubice" pred sudom u Klagenfurtu dopisnik TANЈUG-a je ocijenio da je do oslobađajuće presude došlo "zbog toga što se sud u Klagenfurtu još uvijek nalazi u rukama nacista". U izvјeštaju, koji je 1. marta 1947. godine prenijet u "Borbi", navedeno je da se u pokrajinskom sudu i pokrajinskom tužilaštvu u aktivnoj službi nalazi 19 nekadašnjih nacista.
Ulogom nekadašnjih nacista u poslijeratnoj Austriji bavili su se i drugi jugoslovenski mediji. "Politika" je 7. jula 1947. godine objavila izveštaj TANЈUG-ovog dopisnika iz Austrije pod naslovom "Pokrajinska vlada Koruške – azil za bivše nacističke oficire" u kojem je oštro kritikovano sprovođenje denacifikacije u Koruškoj. U izvјeštaju se konstatuje da se u Austriji "vrlo slabo ili bolje reći nikako ne sprovodi denacifikacija". Navedeno je da bivši nacisti zauzimaju visoke pozicije u koruškoj administraciji. Kritikovana je i denacifikacija u koruškom policijskom aparatu i podvučen veliki broj "registrovanih nacista" u koruškom pokrajinskom sudu.
Denacifikacijom u Koruškoj bavio se u tom periodu i slovenački dnevnik "Ljudska pravica". Slovenački partijski dnevnik je naglašavao uticaj "registrovanih nacista" u koruškoj pokrajinskoj administraciji i tamošnjoj privredi. "Ljudska pravica" je u tekstu od 13. januara otišla i korak dalje ocijenivši da cjelokupni administrativni aparat u Koruškoj kontrolišu bivši nacisti.
Jugoslovenska štampa je kritikovala i denacifikaciju školskog sistema u Koruškoj. Početkom 1946. godine "Politika" je izvijestila o protestu nacistički orijentisanih učitelja protiv uvođenja dvojezične nastave u tamošnjim školama. Njih je "Politika", između ostalog, optužila i za distribuiranje nacističke literature učenicima.
U jugoslovenskoj štampi koruški Slovenci su prikazivani kao žrtve nacističkog nasleđa u Koruškoj. U martu 1947. godine ljubljanski dnevnik "Ljudska pravica" izvјeštavao je o napadima bivših pripadnika SS i NSDAP na koruške Slovence. Sredinom 1947. godine "Politika" je optužila austrijske vlasti da podržavaju aktivnosti bivših nacista, te da su njihovi napadi na koruške Slovence sve intenzivniji. Na kraju teksta autor je zaključio da se denacifikacija u Koruškoj pretvorila u farsu.
Tezu o opstanku nacionalsocijalističke ideologije u Austriji i, kako se u Jugoslaviji tvrdilo, nacističkoj represiji nad pripadnicima slovenačke manjine u Koruškoj, razrađivali su i jugoslovenski karikaturisti. Krajem maja 1945. godine u "Borbi" je objavljena dvodјelna karikatura u kojoj je prikazano stanje u Koruškoj prije i poslije okončanja rata. Dok je u prvom dijelu karikature predstavljena borba slovenačkih partizana protiv nacionalsocijalista, u drugom dijelu karikature (onom u kome se prikazuje situacija u Koruškoj poslije njemačke kapitulacije) prikazan je uhapšeni koruški Slovenac, kojeg tuče jedan austrijski policajac, i to bičem na kojem piše "Landesregierung" (pokrajinska vlada). Kukasti krstovi na biču austrijskog policajca i na njegovom obrazu trebalo je da ukažu na kontinuitet nacionalsocijalističke ideologije u poslijeratnoj Austriji.
Karikatura Pjera Križanića, objavljena u "Politici" 16. februara 1947. godine, prikazuje scenu u jednoj policijskoj stanici u Koruškoj. I ovde je namјera autora bila da se prikaže da nacizam u Austriji još živi. Austrijski policajci, koji privode jednog koruškog Slovenca nose uniforme sa kukastim krstovima, dok na zidu kancelarije visi Hitlerova slika. Križanić je dozvolio da neko možda neće shvatiti poentu karikature, pa je u formi naslova objasnio šta karikatura predstavlja: "njihova demokratija na dјelu". U Koruškoj naočigled okupacionih vlasti nacisti vrše teror nad slovenačkim življem. Pored tiražnih novina iz Beograda i Ljubljane, antiaustrijskoj kampanji priključila su se i manje uticajna jugoslovenska javna glasila.
PRIREDIO:
MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
