/ - FOTO: RTCG - Veselin Radulović

Advokat Veselin Radulović: Izvršna vlast da ne tumači propise pravosuđu

Radulović je kazao da Zakon o Državnom tužilaštvu ima niz nedostataka i propusta, među kojima je i onaj koji omogućava da se za v.d. VDT-a imenuje neko i van institucije Vrhovnog državnog tužilaštva

Advokat Veselin Radulović smatra da je traženje mišljenja od Ministarstva pravde u vezi sa izborom v.d. VDT-a i njegovim ostankom u VDT-u nakon isteka v.d. mandata put ka lošoj praksi da u narednom periodu izvršna vlast tumači propise za potrebe pravosuđa, što, smatra on, svakako nije dobro.

Novoimenovani ministar pravde Andrej Milović uputio je prošle sedmice Sekretarijatu Tužilačkog savjeta novo mišljenje u vezi sa odredbama Zakona o Državnom tužilaštvu u kom se, između ostalog, navodi da je nezakonita odluka kojom je omogućeno da v.d. vrhovnog državnog tužioca nakon isteka mandata ostane u Vrhovnom državnom tužilaštvu. Milovićevo mišljenje je suprotno od onoga koje je Tužilačkom savjetu ranije dostavio njegov prethodnik, bivši ministar pravde Marko Kovač.

Advokat Radulović je, u izjavi za "Dan", kazao da Zakon o Državnom tužilaštvu ima niz nedostataka i propusta, među kojima je i onaj koji omogućava da se za v.d. VDT-a imenuje neko i van institucije Vrhovnog državnog tužilaštva.

To rješenje je, tvrdi naš sagovornik, dovelo do problema da se, nakon imenovanja za v.d. VDT-a nekoga ko dolazi iz nižeg tužilaštva, postavlja pitanje da li to lice ostaje da radi u VDT-u nakon isteka v.d. mandata. Radulović smatra da je logično da se tom licu omogući da ostane u Vrhovnom državnom tužilaštvu, jer vraćanje u niže tužilaštvo bi predstavljalo jednu vrstu degradacije.

Tužilačko napredovanje bez oglasa i ocjenjivanja

Milović je u novom mišljenju naveo i da je bivša v.d. vrhovnog državnog tužioca došla iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i napredovala odlukom Tužilačkog savjeta u Vrhovno državno tužilaštvo, a da nije raspisan javni oglas i data mogućnost drugim kandidatima da konkurišu, niti je ocijenjen njen rad.

– Ovakvu odluku Tužilački savjet je donio na osnovu ranije datog mišljenja Ministarstva pravde, u kojem je navedeno da vršilac dužnosti prilikom obavljanja funkcije ima isti obim prava, ovlašćenja i odgovornosti kao i vrhovni državni tužilac koji je u punom mandatu, objašnjava ministar.

S druge strane, tvrdi on, to je omogućilo i da se iz nižeg tužilaštva napreduje u Vrhovno državno tužilaštvo mimo propisane procedure, odnosno suprotno pravilima propisanim zakonom.

Radulović posebno problematizuje to što je Tužilački savjet ljetos tražio mišljenje i tumačenje ovog pitanja od strane Ministarstva pravde i na taj način, tvrdi on, otvorio put lošoj praksi da izvršna vlast u narednom periodu tumači propise za potrebe pravosuđa.

Inače, Ministarstvo pravde je 28. jula prošle godine dalo mišljenje u vezi sa pravnim institutom vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. To mišljenje je potpisao Kovač, a Milović smatra da ono nema pravnog utemeljenja zbog čega ga je i povukao i Tužilačkom savjetu dostavio novo.

– Odluka Tužilačkog savjeta, donijeta na osnovu mišljenja Ministarstva pravde, kojom je omogućeno da v.d. vrhovnog državnog tužioca nakon isteka mandata ostane državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu je nezakonita i takvom odlukom je prekršen Ustav Crne Gore i Zakon o Državnom tužilaštvu, ocijenio je Milović.

On je podsjetio da je Ustavom propisano da vrhovnog državnog tužioca bira i razrješava Skupština Crne Gore, na predlog Tužilačkog savjeta, po raspisanom javnom pozivu, i da se on bira na vrijeme od pet godina, odnosno da Tužilački savjet utvrđuje predlog za izbor vrhovnog državnog tužioca.