Član Tužilačkog savjeta, advokat Siniša Gazivoda saopštio јe na sјednici tog tiјela održanoј u sriјedu da će na nekoj od narednih sjednica predložiti da se donese zaključak da državna tužilaštva na internet stranici objavljuju rješenja o odloženom krivičnom gonjenju, uz anonimizaciju, zbog dodatne transparentnosti.
On u izјavi za "Dan" obјašnjava da Zakonik o krivičnom postupku daje ovlašćenje državnim tužiocima da odlože krivično gonjenje za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina ukoliko procijene da ne bi bilo cjelishodno da se vodi krivični postupak, uzimajući u obzir određene zakonom propisane okolnosti.
– U tom slučaju osumnjičeni prihvata da ispuni jednu ili više obaveza, primjera radi, da nadoknadi štetu pričinjenu izvršenjem krivičnog djela, da uplati određeni novčani iznos u humanitarne svrhe i tako dalje. Ukoliko, u roku ne dužem od šest mjeseci, osumnjičeni izvrši tu obavezu, krivična prijava se odbacuje. Dakle, pojašnjenja radi, ne pokreće se postupak pred sudom, nema sankcije, a razumije se da to ne ulazi ni u krivičnu evidenciju jer to lice nije osuđeno – obјašnjava Gazivoda.
Kako ističe, njegova inicijativa na Tužilačkom savjetu da sva rješenja kojim se krivične prijave odbacuju primjenom instituta odloženog gonjenja na nivou svih tužilaštava treba objavljivati na internet stranici Državnog tužilaštva nije zasnovana na tvrdnji da je primjena tog instituta loša ili da bi ga trebalo primjenjivati u većoj ili manjoj mjeri.
– Smatram da to treba da bude predmet posebne analize u okviru nadležnosti Ministarstva pravde ili u okviru kreiranja politike tužilaštva. Često ističem stav da u okviru reforme pravosuđa treba sistematično i brižljivo analizirati primjenu brojnih instituta, izvlačiti zaključke i preporuke i preduzimati mjere da se takve preporuke realizuju, a takav pristup u našem pravnom sistemu nije naročito prisutan – kazao јe Gazivoda.
Dok nadležni ne izvrše takvu analizu, smatra da јe neophodno, kao prvi korak, primjenu pomenutog instituta učiniti maksimalno transparentnom, naravno uz poštovanje prava involviranih lica anonimiziranjem odluka.
– Poseban razlog za to nalazim u činjenici da se primjenom ovog instituta cjelokupna procedura okončava u tužilaštvu, odnosno, predmeti ne dolaze na sud. Zatim, postoje indicije da praksa nije ujednačena na nivou tužilaštava. Objavljivanje svih rješenja bi, prema tome, omogućilo i državnim tužiocima da prate dominantnu praksu u primjeni. Takođe, zainteresovana javnost bi na jednostavan način mogla da se informiše o praksi po ovom pitanju, što bi moglo biti od značaja za medije, naročito za civilni sektor, koji sprovodi razne vrste korisnih analiza, te za naučnu i stručnu javnost. Konačno, uz puno uvažavanje pretpostavke nevinosti, napomenuo bih i da je Tužilački savjet nedavno privremeno udaljio jednu specijalnu tužiteljku od vršenja dužnosti do okončanja krivičnog postupka koji je protiv nje pokrenut upravo zbog sumnje na nezakonitu primjenu instituta odloženog gonjenja, a što takođe izaziva potrebu da primjena ovog instituta bude transparentnija – rekao јe Gazivoda.
