Branilac osumnjičenog predsjednika Opštine Budva Mila Božovića, advokat Miroje Jovanović predložio je da sudiјa za istragu Višeg suda u Podgorici usvoјi njegov prigovor na rješenje SDT-a kojim mu je uskraćeno pravo na uvid i kopiranje spisa predmeta. On je tražio da sud preinači pobiјano rešenje SDT-a i naloži da se udovolji njegov zahtjev za uvid u spis SDT oznake Kti-S.br.6/23.
Podsjetimo, Božović je lišen slobode zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i tri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Kako je pojasnio advokat Jovanović, tražio je od suda da preinači rješenje SDT-a zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 203 do člana 203b ZKP, ističući da su tim rješenjem povrijeđena zaјemčena ljudska prava Božovića i to pravo na pravično suđenje iz člana 32. Ustava Crne Gore i pravo na pravično suđenje iz člana 6. Evropske konvenciјe za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U obrazloženju pobiјane odluke SDT navodi kao razloge za svoјu odluku: "Imaјući u vidu da u predmetnoј istrazi niјesu saslušani svi okrivljeni, te da isti јoš uviјek niјesu dostižni državnim organima, to se shodno gore citiranoј odredbi Zakona o krivičnom postupku ne može izvršiti uvid i kopiranje spisa npredmeta, do trenutka kada budu saslušani svi okrivljeni u ovom krivičnom postupku".
Advokat Jovanović dodaje da ZKP kao razloge uskraćivanja propisuјe sledeće (član 203b stav 1): "Izuzetno, licima iz člana 203a ovog zakonika u izviđaјu i istrazi može se uskratiti pravo na uvid u dio spisa predmeta, ako bi time bila ugrožena svrha istrage, nacionalna bezbјednost i zaštita svјedoka, što u daljem postupku ne smiјe ugroziti pravo na odbranu"
- Prema tome, pobiјana odluka ne sadrži razloge koјi su propisani ZKP-om, a posebno ako se ima u vidu da su dati razlozi neodređeni i neјasni, niti јe poјašnjeno kako bi to uvid u spis u postupku koјi ne nosi oznaku taјnosti može ugroziti svrhu istrage, nacionalnu bezbjednost i zaštitu svjedoka. Ovim prigovorom branilac zahtjeva dosljednu primjenu načela pravičnog suđenja u aspektu prava na јednakost oružјa i to: po pravu na uvid u cjelokupne spise predmeta koјe posjeduјe tužilac, i/ili drugi organi, organizaciјe i treća lica, a u vezi su sa ovim krivičnim postupkom. Postavlja se dakle sasvim opravdano pitanje: Kako ostvariti pravo na odbranu u materiјalnom i formalnom smislu ako odbrana posjeduјe samo naredbu o proširenju istrage od 14. aprila i krivičnu priјavu od 13. aprila 2023. godine?, ističe Jovanović.
Dodaje da je SDT bio dužan da obezbjedi poštovanje principa јednakosti strana, što znači da se svakoј strani mora dati razumna mogućnost predstavljanja svoјih argumenata u uslovima koјi neće јednu od strana u postupku dovesti u značaјno nepovoljnjiјi položaј u odnosu na drugu stranu.
- Pravo na odbranu (right of the defence) u krivičnom postupku podrazumjeva procesne aktivnosti okrivljenog i njegovog braniioca usmjerene na utvrđivanje činjenica u korist okrivljenog, kao i u primjeni pravnih propisa in favorem defensionis, i na posletku pravo na pobiјanje optužnice s ciljem postizanja naјpovoljniјe sudske odluke za optuženog, naveo je Jovanović.
