Međutim, mnoge svakodnevne navike o kojima baš i ne razmišljamo – koliko često peremo zube, koliko kafe pijemo – takođe mogu uticati na zdravlje našeg srca. Sve što radimo, jedemo i pijemo može značajno uticati na naš krvni pritisak, holesterol i rad srca, a na kraju i na cjelokupno funkcionisanje srca.

Stoga su kardiolozi dr Daniel Edmundovič i dr Rigved Tadvalkar izdvojili nekoliko svakodnevnih navika koje mogu doprineti srčanim tegobama.

Ekstremne dijete ili eliminacija određenih makronutrijenata

Kardiolog Edmundovič tvrdi da ljudi često misle da jedu zdravo i uravnoteženo, a zapravo sami sebi stvaraju probleme sa srcem.

Na primjer, susreo se sa ljudima koji se pridržavaju dijete sa niskim sadržajem holesterola i izbjegavaju zdrave masti, važan makronutrijent. Tada možda konzumiraju previše ugljenih hidrata. Iako ova vrsta ishrane ne bi trebalo da izazove porast nivoa holesterola, može dovesti do povećanja tjelesne težine i staviti veliki stres na sistem koji reguliše šećer i sistem koji reguliše dijabetes, kaže kardiolog.

Ekstremne dijete takođe mogu da opterete kardiovaskularni sistem, a istraživanja su pokazala da nagle i ekstremne promjene navika u ishrani mogu dovesti do pogoršanja funkcije srca.

"Prelazak iz jedne krajnosti u drugu zaista ne pomaže", rekao je Edmundovič za HuffPost, prenosi b.92

Loše zdravlje zuba

Problemi sa zubima mogu povećati rizik od bakterijskih infekcija u krvotoku. Prema riječima kardiologa Tadvalkara, bakterije iz usta vrlo lako ulaze u krv. Nedavne studije su pokazale da redovno čišćenje zuba poboljšava zdravlje srca.

Doktor ističe da je poznato da gingivitis i loše oralno zdravlje izazivaju zapaljensko stanje koje može pogoršati probleme sa srcem, kao što su visok holesterol ili plak u arterijama.

"Dobra oralna higijena je važna. Ne možemo sa 100 postotnom sigurnošću reći da svakodnevno četkanje i čišćenje koncem sprečavaju srčani udar, ali može povećati osjetljivost osobe ako već ima druge standardne faktore rizika", napominje Edmundovič.

Previše kofeina

Kafa (sa kofeinom) je generalno bezbjedna za srce. Istraživanja sugerišu da ispijanje dvije šoljice kafe dnevno pruža najveću kardiovaskularnu korist. Međutim, previše kafe može imati negativan efekat jer može ubrzati rad srca, uzrokovati ubrzan rad srca, suženje krvnih sudova i povećati krvni pritisak. Ako je osoba sklona poremećajima srčanog ritma, velike doze kofeina to mogu izazvati, upozorava Tadvalkar.

Kofein se smatra bezbjednim do 300 do 400 miligrama, nakon čega može izazvati niz negativnih efekata.

"Ne povezujemo često holesterol sa kafom, ali filtrirana kafa sadrži manje lošeg holesterola od manje filtrirane kafe", kaže Tadvalkar. Generalno, što je kafa tamnija, to je zdravija za tijelo.

Nekontrolisani stres

Kada je sistem borbe ili bijega u tijelu hronično aktiviran, to može izazvati upalu u tijelu i produženo oslobađanje hormona stresa poput adrenalina. Prema Tadvalkaru, ovi faktori zajedno mogu izazvati fiziološke promjene u tijelu, uključujući povišen krvni pritisak, visok holesterol, gojaznost, insulinsku rezistenciju i poremećaje srčanog ritma.

Hronični stres takođe može povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u cijelom tijelu. Ako se ugrušak formira u arteriji koja je već sužena, to može izazvati srčani udar.

"Zbog toga ljudi koji imaju mnogo hroničnog stresa često dožive srčani udar", objašnjava Tadvalkar.

Okidači stresa su svuda oko nas i može biti teško izbjeći ih. Pošto ovi pokretači neće nestati, ključno je naučiti kako efikasno upravljati stresom, kaže Tadvalkar.

On preporučuje aktivnosti za ublažavanje stresa kao što su meditacija, joga, vježbanje i drugi zabavni hobiji.

Previše ili premalo sna

Većini ljudi treba oko sedam do osam sati sna po noći; previše ili premalo sna može doprineti kardiovaskularnim problemima, uključujući srčani udar i moždani udar.

Međutim, nije važna samo količina sna, već i kvalitet. Visokokvalitetan san za oporavak ključan je za održavanje zdravog srca. Loši kvalitet sna povezan je sa visokim krvnim pritiskom, povišenim holesterolom i aterosklerozom.

"Želimo da ljudi dobro spavaju, i to u očekivanom trajanju, da zaista zaštitimo svoje srce", zaključio je Tadvalkar.