Ove godine građani naše zemlje su najviše "guglali" kako se pravi sok od zove, kada je o receptima riječ. Sok od zove omiljen je mnogima zbog svog blagog ukusa i specifične arome.
Često se meša sa limunom ili limuntusom, a neki sladak sirup miješaju i sa gaziranom vodom.
Zova - izvor zdravlja
Osim što je ova biljka ukusna, ona je i veoma zdrava.
Zbog visokog sadržaja vitamina C, B, B6 i E zova se svrstava u biljke bogate antioksidantima.
Plod se može koristiti za pripremu džema, vina i soka. Plod je u sirovom stanju oporog ukusa pa se mora skuvati da bi bio jestiv. Cvijet se, sa druge strane može jesti i sirov. U koliko se cvijet skuva sa šećerom, dobija se ukusan sirup već naširoko poznat sok od zove, koji se dobija potapanjem cvjetova u šećer i vodu.
Dokazano je da u soku sadržaj polifenola opada do 40% za samo mjesec dana, dok u vinu čak raste.
Plod bogat polifenolima je izuzetan za izradu džema, a kuvanjem gubi oporost. Zbog toga je džem veoma ukusan.
Zova je odličan izvor vitamina, antioksidansa i minerala. Analize su pokazale da sadrži komponente visoke biološke aktivnosti, prvenstveno polifenole.
Zova - ljekovita svojstva
U narodnoj medicini zova se koristi u liječenju mnogih bolesti. Ona ima ljekovita svojstva povezana sa prisutnošću polifenola, koji imaju antioksidativna svojstvima i mogu izuzetno uticati na tok bolesti. To čine suprotstavljanjem oksidacijskom stresu, snižavajući krvni pritisak, smanjenjem šećera u krvi, stimulacijom imunološkog sustava, antitumorskim potencijalom i drugo.
Običaj je bio da se sušene bobice ili sok koriste protiv gripa, infekcija, glavobolje, zubobolje i kao laksativ.
Bobice i cvijet zove su bogati antioksidantima i vitaminima koji pospješuju imuni sistem. Zbog toga je zova odlična preventiva i prva pomoć kod upala, stresa ali takođe i kada je riječ o zdravlju srca. Neki stručnjaci preporučuju zovu u slučaju gripa i prehlade.
Koristi se i kod:
Zatvora
Bolova u mišićima
Infekcije disajnih organa
Glavobolja
Groznica
Problemi sa bubrezima
Blaži kožni problemi
Stres
Crna zova
Crna zova odlična je u borbi s prehladom i gripom, liječi sinuse i upale, ublažava alergije, rešava probleme sa zatvorom, smanjuje holesterol i eliminiše procenat masti iz organizma.
Brojna istraživanja su pokazala i da je efikasna u borbi s rakom. Takođe, efikasna je i kao protivupalna vodica za ispiranje usta kod problema sa otečenim zubnim mesom ili bolnog grla.
Inače osim soka, mnogi drugi narodi prave i neke druge ukusne stvari od zove.
Njemci iz cvjetova prave osvežavajuće pjenušavo piće, a postoje i likeri i vino od cvijeta zove. Od njih se u Slavoniji pravi pekmez, u Engleskoj pite i sos, dok Njemci pripremaju kompot, voćni sok, vino, kašu i druga jela.
U zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza se pripremali sirće i liker, kao i začin od zove, dok se u Švajcarskoj zova uzgaja i prerađuje u velikim količinama.
Važna napomena
Listovi i nedozrele bobice su zbog sambungrina otrovni, pa na to treba naročito obratiti pažnju. Recept za sok od zove (sirup)
Potrebno je:
30-40 cvjetova zove
3 l prokuvane vode
2-3 kesice limuntusa
2 kg šećera
Priprema:
Cvjetove zove stavite u veću šerpu ili lonac. Prelijte hladnom vodom, poklopite i ostavite da odstoji oko 8 sati. Procedite kroz gustu cediljku ili gazu, pa dodajte šećer i limuntus.
Umjesto limuntusa možete dodati limunov sok, piše Domaćica za vas.
Miješajte dok se šećer ne istopi. Sok od zove sipajte u čiste flaše i zatvorite ih. Ovako pripremljen sok/sirup od zove čuvajte u frižideru.
Ukoliko želite da vam sok duže potraje, možete da dodate konzervans ili da ga pasterizujete. Takođe, imate mogućnost da zamrznete sok, ali u tom slučaju treba da koristite plastičnu ambalažu.
Ukoliko volite koncentrovaniji sok, na ovu količinu tečnosti, možete sipati manje šećera. Umjesto šećera možete koristiti zaslađivač po izboru.