Pojedine osobe ne razumiju koncept individualne dijete i posmatraju ovaj problem na pogrešan način. Najčešće su ubjeđenja da je sasvim u redu početi sa primjenjivanjem trenutno popularne dijete iz nekog časopisa ili sa interneta.
Drugi se upuštaju u eksperimente sa pilulama i čajevima ili jednostavno gladuju. Sve je to, nažalost, pogrešno.
Pilule i čajevi za mršavljenje, koji se agresivno reklamiraju, ne pružaju rješenje problemima sa kilogramima jer oni utiču na centre za glad u mozgu. Tada osoba konzumira uobičajenu hranu, ali u manjoj mjeri. Po prestanku tretmana, tijelo uzvraća udarac. Apetit se povećava, pa nastaje još veći problem. Gladovanje je najgora odluka koja može da se donese.
A zašto su štetne uopštene, popularne dijete? Zato što je svaki čovjek različit. Razlikuju nam se metabolizmi, potrebe za energijom i nutritijentima. Evo primjera: osoba A radi kao prodavačica u supermarketu i ne kreće se tokom rada. Osoba B je fitnes instruktor, a osoba C je ljekar čiji rad podrazumijeva dnevne i noćne smjene. Razlikuju ih i navike u ishrani, genetika, fizička forma, visina, masa, procenat masti, mišića i vode u tijelu, krvna slika, krvni pritisak, kao i eventualna oboljenja, bilo da su akutna ili hronična. Sve pomenuto su varijabile koje utiču na izbor i količinu namirnica u ishrani. Nutricionista najbolje zna ko, kada, koliko i šta treba da pojede, jer ako bi osobe A, B i C imale identičan plan ishrane, prva bi se ugojila, druga smršala, a treća eventualno ostala na nekom optimumu. Ovo je samo pod uslovom da su sve tri osobe zdrave. Ako su bolesne, situacija postaje komplikovanija, jer treba uzeti u obzir i namirnice koje osobe smiju ili ne smiju da koriste.
Ishrana bolesnih osoba
Bolesnim osobama je od suštinske važnosti da konzumiraju prave namirnice jer hrana može da bude lijek, ali može i da pogorša postojeće stanje ili da stvori novi zdravstveni problem. Ono što je za dijabetičare dobro, ne mora da bude dobro za osobe koje pate od gastritisa. Čak i manje opasna stanja, poput povišenog krvnog pritiska ili holesterola, ne smije da se ignorišu, prenosi "Politikin magazin".
Vježbanje je neophodno
Treba istrajavati u stavu da je fizička aktivnost bitna za sagorijevanje masti. Mišići su "fabrike" za sagorijevanje masti, ali neke popularne dijete idu ka tome da se ne koriste cijele grupe namirnica i da se izbjegavaju fizički napori. Ugljeni hidrati su gorivo, ali ako se previše unose one će se transformisati u masti. Masti su, opet, važne za sintezu hormona, prenos vitamina i još nebrojeno mnogo uloga. Baš kao i ugljene hidrate i masti, bjelančevine treba unositi onoliko koliko je tijelu potrebno. Ignorisanjem fizičke aktivnosti sigurno će se izgubiti na mišićnoj masi, a tako se gubi i mogućnost da se troše kalorije iz masti. Mišići mogu da se sačuvaju redovnom fizičkom aktivnošću i pravilnom ishranom.