Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva Vladu Crne Gore da povuče iz skupštinske procedure predlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kazala je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović.

Iz CDT-a pozivaju i poslanike/ce da ne glasaju za predlog u ovom obliku.

- U tom smislu smatramo da je predlog kolega iz MANS-a da otpočnu šire konsultacije o ovom propisu, veoma racionalan i potreban - kazala je Papović.

Oni takođe pozivaju i Vladu i parlamentarnu većinu i sve poslanike/ce da proces “priključenja” Evropskoj uniji prestanu voditi na način da se gotovo svakodnevno, svojim odlukama, konfrontiraju sa politikama te iste unije.

Iz CDT-a, podsjećaju da je obećanje sadašnje vlasti dok su bili u opoziciji vraćanje državi onoga što je od nje oteto, odnosno široko preispitivanje jasnih razlika koje postoje u stilu života i prihoda mnogih bivših i sadašnjih državnih funkcionera i njima bliskih tajkuna.

Kratko rečeno, kako dodaje Papović, ovo je trebalo donijeti neophodnu i obećanu pravdu.

- Ipak, svakome ko detaljno pogleda predloženi model, biće potpuno jasno da svi oni koji su se nezakonito okoristili od države mogu spokojno trošiti i uvećavati tu imovinu. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, u suštini, nije nikakva garancija da će se ove prakse zaustaviti. Sasvim suprotno, ovaj predlog nije usklađen sa pravnim sistemom i čak može da ugrozi postojeći sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Začuđujuće je da smo uspjeli dobiti ovakav akt, nakon godina čekanja i pompeznih najava o odsudnoj borbi sa onima koji su se nelegalno obogatili - navodi Papović.

Veoma zabrinjava, kako kaže, što je način pripreme ovog zakona karakterisala potpuna zatvorenost Vlade i nesklonost da čuju drugačije mišljenje koja nije svojstvena demokratskim društvima.

- Pored toga, prilično je jasno da je njegovu pripremu pratilo i ignorisanje mišljenja Evropske komisije, jer je prema njihovoj ocjeni, potrebno preispitati ovaj akt kroz proces javnih konsultacija i konsultacija sa predstavnicima pravosuđa. Ovo ponašanje postaje uobičajeno kad je u pitanju postupanje Vlade, ali i Parlamenta - dodaje Papović.

Budući da Vlada nije željela javnu raspravu po ovom pitanju, iz CDT-a pozivaju, sve relevantne aktere da daju svoju ocjenu ovog predloga zakona.

Kao doprinos tom procesu, iz CDT-a predstavljaju kraću analizu ključnih karakteristika predloga zakona o imovini.

- Ukoliko se usvoji ovakav zakon, postoji značajna opasnost da oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću bude nesprovodivo u praksi, pa umjesto poboljšanja, eliminisale bi se i trenutne mogućnosti koje nam nudi postojeći sistem - kazala je ona.

Koncept trajnog oduzimanja imovine od lica koja su samo osumnjičena za određena krivična djela ali ne i pravosnažno osuđena, izuzetno je sporan sa aspekta poštovanja osnovnih ljudskih prava. Upitno je da se može smatrati da je neka imovina stečena kriminalnom djelatnošću, a da to nije prethodno utvrđeno u krivičnom postupku. Primjetna je i pravna površnost u predlogu zakona, dodala je Papović.

Predlog zakona uvodi oduzimanje koristi stečene u periodu deset godina prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela, što je sporno s aspekta ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona. Iako se zvaničnici Vlade pozivaju na iskustvo Slovenije, iz CDT-a podsjećaju da je upravo u Sloveniji Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe tamošnjeg zakona jer su bile suprotne principu zabrane povratnog dejstva.

- Krajnje je nedovršena ideja premještanja oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću u parnični postupak. Vrlo su moguće pravno apsurdne situacije da se u parničnom postupku utvrdi da je određeno lice imovinu steklo kriminalnom djelatnošću, dok je i dalje u toku krivični postupak. Ili, da se u parnici trajno oduzme imovina jer je stečena kriminalnom djelatnošću, a da se krivični postupak okonča oslobađajućom presudom - navela je Papović.

Ova i druga pitanja stvaraju ozbiljan rizik da se usvoji zakon za koji će se kasnije utvrditi da nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, a vremenom se može otvoriti i pitanje naknade štete. Tako umjesto doprinosa borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ovaj bi se zakon mogao pretvoriti u svoju suprotnost, zaključila je ona.