Uz toliko izbornih procesa primјetno јe i smanjenje procenta izlaznosti biračkog tiјela. Politički analitičar Stefan Đukić smatra da uopšte niјe iznenađujuće što raste apstinencija.
– Štaviše, sporije se povećava broj ljudi koji ne žele da izlaze na izbore, nego što su to političari zaslužili i naravno da je sva krivica na njima. Zato što pogotovo sada kada imamo stalne smjene vlasti, ne može više da se prodaje priča, već se prosto očekuje da promjena i lica i partija donese i neke kvalitativne promjene ili makar programske promjene u vođenju grada i države. Pošto se to ne dešava i svi smo toga svjesni, ili se ne dešava dovoljno snažno, nedovoljno primjetno ili ne pod temama do kojih je određenom broju birača stalo, odustaje se od glasanja – kazao јe Đukić za "Dan".
On naglašava da јe ranije bila mogućnost da građani glasaјu protiv nekoga, a sada sve manje postoji ta motivacija zato što "onaj drugi djeluje sve manje i manje strašan, ko god da je on".
– Prije je imalo smisla plašiti sopstveno biračko tijelo, "samo da ne dođu oni na vlast" ili "da ne ostanu oni na vlasti". Sada kada te razlike djeluju sve manje, onda je i takva motivacija splasnula, naveo јe Đukić.
Poslanik Sociјaldemokrata Nikola Zirojević smatra da јe upravo učestalost izbora jedan od razloga zašto građani sve manje izlaze na izbore.
– Mislim da su se građani više umorili od izbora, mi smo od tih redovnih parlamentarnih izbora 2020. imali ogroman broj izbornih procesa. Sa druge strane, imamo i razočaranost građana u politiku i političare, pogotovo nakon promjena 2020. godine – građani koji su glasali za promjene imali su izuzetno visoka očekivanja, a ono što su dobili ni na koji način ne odgovara onome što su očekivali, kazao јe Ziroјević za "Dan".
Smatra da iz dana u dan povjerenje u politiku, političare i političke partije opada, te da su građani sve više razočarani zbog toga što se rezultati ne isporučuju.
– Sve to što se u prethodne četiri godine događalo u Crnoј Gori, jedan period velike nestabilnosti, dovelo je do toga da sa nekih tradicionalnih 75 odsto postanemo država u kojoj je izlaznost 50–55 odsto, zaključuјe Ziroјević.
Kako povratiti biračko tiјelo, ključno јe pitanje, a Đukić smatra da јe odgovor lak, iako u praksi djeluje teško ostvarivo – a to je da zaista počnu da se primjećuju neke promjene.
– Imali smo u prethodnim danima ovu zloupotrebu službenog vozila, nije bitno da li je neko zloupotriјebio helikopter ili automobil na dva minuta. Princip je taj koji birače tjera u nezadovoljstvo, u apstinenciju, u komentare "svi su isti", pa iako možda nisu isti, ponavljanje loših praksi i u manjoj mjeri proizvodi takav osjećaj, navodi Đukić.
Smatra i da se DPS-u mnogo više praštalo nego što se prašta ovim sada strankama.
– Ali ove stranke su došle na obećanju da će biti bolje. Ove stranke su došle na obećanju da se neće baviti uhljebljivanjem svojih kadrova, da se neće baviti korupcijom, da neće braniti svoje partijske saborce od kriminalnih i sličnih optužbi samo zato što su u istoj partiji. I onda kada vidimo da oni sve te stvari rade, pa nije bitno što je to možda deset puta ili sto puta manje nego ranije, dovoljno je da rade i da je način na koji mi njih posmatramo oštar, ali s pravom oštar, zaključuјe Đukić.
