Iz te nevladine organizacije (NVO) su naveli da Izvještaj EK donosi prosječnu ocjenu napretka po poglavljima od 3,21, dok ocjena spremnosti iznosi 3,20 i pokazuje mali napredak u odnosu na ranije godine.

- Iako se radi o do sada najvećim zabilježenim ocjenama, procent se mjeri u decimalama - dodali su iz IA.

Oni su podsjetili da EK primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – ocjenu napretka i presjek stanja/spremnosti.

Prvi nivo, kako su pojasnili iz IA, se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren tokom dvanaest mjeseci.

- Iako se radi o uočenom napretku, za suštinske reforme je izuzetno važno da EU primijeni najave o unaprijeđenom sistemu monitoringa. Naročito u pogledu obećanja da će napredak u ključnim poglavljima (23 i 24) biti propraćen sveobuhvatnom procjenom napretka u reformi javne uprave i demokratskih institucija - navodi se u saopštenju.

Iz IA su ukazali da se najveći dio usvojenih preporuka u okviru klastera koji se odnosi na temeljna poglavlja iz prošlogodišnjeg izvještaja odnosio upravo na usvajanje zakona i strateških dokumenata.

- Te preporuke su u ovom izvještaju zamijenjene insistiranjem na sprovođenju usvojenih dokumenata - rekli su iz IA.

Spajić: Istorijski dan za Crnu Goru i njenu budućnost

Kako su dodali, većina preporuka koje se tiču konkretnih rezultata je ponovljena, dok su za pojedine oblasti poput pravosuđa, javnih preduzeća, javnih nabavki te preporuke dodatno konkretizovane.

- Sve preporuke koje se tiču reforme javne uprave su ponovljene, a usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, na čemu već duže insistiramo, samo je jedna od njih - naveli su iz IA.

Iz te NVO su naglasili da je, nakon izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u ovim poglavljima, još važniji proces razrade završnih mjerila kroz pripremu i usvajanje revidiranih akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila i potreba da on bude inkluzivan.

- Nažalost, Vlada je pokazala zabrinjavajući trend isključivanja javnosti iz donošenja važnih odluka, dijelom pod izgovorom potrebe ubrzanog pristupanja EU - naveli su iz IA.

Oni su istakli da zamah u pristupanju EU ne može biti opravdanje za ovaj trend.

- Jer proces integracije upravo baštini unapređenje učešća građana i građanki u izradi javnih politika - navodi se u saopštenju.