Crna Gora treba da postane članica Evropske unije (EU) i prije 2030. godine, ali sudeći po trenutnom raspoloženju u državama članicama, takav scenario je malo vjerovatan, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova i članica BIEPAG-a Jovana Marović.

Marović je u intervjuu Agenciji MINA kazala da njeno dosadašnje iskustvo pokazuje da se partije samo deklarativno zalažu za proces evropske integracije.

„U suprotnom, o pitanjima koja su značajna za napredovanje u tom procesu bi se redovno postizao konsenzus i ne bi se o njima kalkulisalo, jer se sve partije u svojim programima zalažu za članstvo u EU“, rekla je Marović.

Ona je navela da je ohrabrujuće to što je nedavno u parlamentu za pojedina imenovanja postignuta podrška veća od dvotrećinske i dodala da se nada da će takav trend biti nastavljen.

Na pitanje da li je saglasna sa ocjenom crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića da postoji realna mogućnost da sva poglavlja budu zatvorena do kraja 2026. godine, Marović je odgovorila da ostaje pri stavu da je neophodne reforme moguće sprovesti za četiri godine, jer su one, uprkos određenim rezultatima u svim poglavljima, zahtjevne i moraju biti temeljne.

„Ovdje prvenstveno mislim na to da se država mora izboriti sa onim što je Evropska komisija (EK) u posljednjem izvještaju nazvala »duboka infiltracija korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući najviši nivo pravosuđa i organa za sprovođenje zakona«“, kazala je Marović.

Kako je rekla, ako je na snazi princip napredovanja na osnovu zasluga, nakon četiri godine sprovođenja reformi, referenduma i ratifikacije pristupnog ugovora u svim državama članicama, Crna Gora bi mogla postati članica 2030. godine.

„Međutim, EU je više puta do sada donosila političke odluke i integrisala države bez obzira na njihovu (ne)spremnost za članstvo“, navela je Marović.

Prema njenim riječima, sama odluka o prijemu novih članica je, na kraju, uvijek politička, jer se uvijek može naći razlog da se određena država zaustavi tokom procesa integracije.

„Ja sam zagovornica ubrzanog prijema Crne Gore, jer je mala država, najviše je do sada uradila u procesu integracije od svih ostalih država koje čekaju u redu, njeguje dobrosusjedske odnose, u potpunosti je usklađena za Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU“, kazala je Marović.

Ona je rekla da je, takođe, EU već sada spremna za jednu novu članicu, s obzirom na to da je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju.

„Isto tako, rat u Ukrajiini je jasan signal da EU mora politički, teritorijalno i vrijednosno da zaokruži prostor pod svojim uticajem, odnosno integriše države koje žele postati njene članice“, navela je Marović.

Članstvo jedne od sadašnjih država kandidatkinja bi, kako je istakla, ohrabrilo ostale države da se više posvete reformama.

„Otuda mislim da Crna Gora treba da postane članica i prije 2030. godine, ali sudeći po trenutnom raspoloženju u državama članicama EU, takav scenario je malo vjerovatan“, rekla je Marović.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora dobila stabilnu, evropsku i građansku Vladu, kazala da se boji da interesi koji trenutno drže parlamentarnu većinu zajedno ne podrazumijevaju (samo) ubrzanje procesa evropske integracije.

Prema riječima Marović, uzimajući u obzir sastav Vlade, pitanje je kada će pojedine partije skinuti »maske«, prestati da izigravaju Evropejce i okrenuti se svojim programima koji im, ipak, obezbjeđuju glasove.

Ona je navela da sporazum o formiranju 44. Vlade predviđa njenu rekonstrukciju i da već sada čelnici koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) traže kadrovske promjene i obećana ministarska mjesta.

„Onog trenutka kada i ako koalicija ZBCG postane dio izvršne vlasti na ministarskom nivou, ohrabrujuće poruke i ocjene da je Vlada evropska više se neće moći čuti sa EU nivoa i, doduše nešto suzdržanije, od zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država“, ocijenila je Marović.

Ona je kazala da prisustvo predsjednika Skupštine Andrije Mandića u izbornom štabu Srpske napredne stranke pokazuje da parlamentarnu većinu čine i oni kojima je, kako je rekla, partnerstvo sa autokratama ne samo poželjno nego i razlog za ponos.

Takva partnerstva, kako je poručila, ne mogu donijeti ništa dobro Vladi koja se predstavlja kao evropska.

„Konačnu ocjenu o tome da li su Vladi najbitnije obaveze iz pregovoračkog procesa moći ćemo da dobijemo tek sa izvještajem EK u kojem će ona iznijeti svoje viđenje ispunjavanja reformske agende“, rekla je Marović.

Ona je kazala da je za sada Skupština uspjela da „skine sa dnevnog reda“ neka od pitanja koja su blokirala pregovarački proces, što jeste preduslov da se pregovori „odmrznu“.

„Ali nije ni to mjerilo ispunjeno u potpunosti, jer ono glasi: „odblokirati proces imenovanja nezavisnih, nepristrasnih i kompetentnih novih članova ključnih pravosudnih institucija, zasnovanog na zaslugama“ i podrazumijeva i imenovanje vrhovnog državnog tužioca““, navela je Marović.

Kako je rekla, za dobijanje izvještaja o ispunjenosti prelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR) i potom definisanje završnih mjerila potrebno je ispunjavanje svih mjerila, a imenovanja u pravosuđu su samo jedno od njih.

Marović je ukazala da su preostala mjerila prilično komplikovana i da se tiču funkcionalnosti sistema i obezbjeđivanja pravde.

„Ovdje se, opet, susrijećemo sa ključnim dosadašnjim problemom - primjena zakona mora biti neselektivna i institucije nezavisne“, dodala je Marović.

Upitana očekuje li da Crna Gora dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24 u narednih pola godine, ona je kazala da prelazna mjerila podrazumijevaju, između ostalog, adresiranje preporuka Venecijanske komisije i GRECO-a, procesuiranje slučajeva napada na medije.

Prelazna mjerila, kako je navela Marović, podrazumijevaju jačanje nezavisnosti i kvaliteta rada Agencije za sprečavanje korupcije i otklanjanje političkog uticaja, bilans rezultata u dijelu prevencije i represije korupcije, pranja novca i šverca cigareta, kroz kompletiranje sudskih postupaka s krivičnim istragama koje vode do optužnica i pravosnažnih sudskih presuda, i mnoge druge aktivnosti i rezultate.

„Iz toga se može vidjeti da je neka od ovih mjerila nije moguće ispuniti za šest mjeseci, posebno što to podrazumijeva da u tom periodu i sudstvo postane funkcionalno, a mi još nijesmo odlučili ni koji će to biti model reforme te grane vlasti“, ocijenila je Marović.

Kako je kazala, ono što takođe utiče na dinamiku procesa je to što EU ima utvrđenu proceduru za evaluaciju rezultata.

„Međutim, poznato je da sam u više navrata isticala da Crna Gora odavno nije dobila pozitivan i konkretan signal sa EU nivoa, kao i da završna mjerila ne bi trebalo da se bitno razlikuju od prelaznih, i da je njihovo dobijanje tehnička stvar kojom bi naša država trebalo da bude nagrađena ako tokom sljedeće godine bude napravljen određeni pomak u ispunjavanju svih mjerila“, rekla je Marović.

Ona je naglasila da bi tako nešto bilo važno za motivaciju da se još snažnije krene u reforme i označilo bi konačan prelazak u završnu fazu procesa pregovora.

„Ovo se odnosi i na, makar, konstatovanje da su određena poglavlja mimo 23 i 24 spremna za zatvaranje, ako to bude slučaj“, navela je Marović.

Ona je, odgovarajući na pitanje kako na politiku proširenja EU može uticati jačanje desnice u Evropi, kazala da su se do sada u više navrata mogli čuti predlozi da se ukine veto i uvede kvalifikovana većina za odlučivanje o prelasku iz jedne faze integracije u drugu, uključujući i poslednji predlog francusko-njemačkih eksperata.

Marović smatra da ta izmjena, pod uslovom da se postigne saglasnost o njoj, neće tako brzo biti usvojena.

Prema njenim riječima, to praktično znači da promjena raspoloženja u državama članicama može biti dodatan »razlog« da neke od njih blokiraju proces, ili pojedinu državu kandidatkinju.

„Podsjetiću da raspoloženje građanki i građana u odnosu na proširenju u većini država članica EU nije ni sada na visokom nivou“, navela je Marović, dodajući da jačanje desnice nije dobro ni za stanje demokratije u samim državama članicama, kao ni na EU nivou, ali ni za reformu same Unije.