Stiže sve više non-pejpera kojima se navodno daje na značaju proširenju Evropske Unije (EU), iako više nije jasno ni kada će ni hoće li uopšte zemlje zapadnog Balkana postati članice EU, čak i ukoliko ispune uslove za ulazak.
Francuska želi da stvori sveobuhvatan evropski politički forum koji ne bi bio zamjena za Evropsku uniju, Savjet Evrope ili Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), ali bi omogućio izgradnju zajednice svih evropskih zemalja, bez obzira na njihov status u EU ili odnose sa evropskim blokom.
Ideju je prvi iznio predsjednik Emanuel Makron prije mjesec dana i o njoj će se raspravljati na sljedećem sastanku Evropskog savjeta 23. i 24. juna u Briselu. Dok Francuska želi stvaranje političkog foruma koji bi okupio sve evropske države, Austrija se zalaže za pristup postepene integracije, pa se postavlja pitanje stavlja li se Zapadni Balkan na čekanje. Dok visoki evropski zvaničnici tvrde da je Zapadni Balkan strateški prioritet, analitičari ocjenjuju da djeluje kao da je Zapadni Balkan samo kamičak u evropskoj cipeli, dok je prioritet Brisela ukrajinski problem.
– Od početka puta Crne Gore ka Evropskoj uniji, u više navrata su mijenjana pravila i pooštravani kriterijumi. EU je i imala razloga da povuče pojedine poteze poučena iskustvom sa pojedinim članicama. Inicijative koje dolaze iz Austrije i Francuske nisu dobar signal za zemlje zapadnog Balkana i mogu dodatno pojačati nacionalizam i struje koje se bore da put ka EU zamijeni vrednosnim sitemom koji se ne baštini u modernim demokratijima – kazao je za "Dan" programski direktor Građanske alijanse Milan Radović.
Kako je dodao, imajući u vidu da je Crna Gora do sada prihvatila sve promjene koje su dolazile u ovom procesu, kao i da građani velikom većinom podržavaju članstvo naše države u EU, jednostavno treba cijeniti rezultate rada naše države na adekvatan način.
– Treba vršiti pritask na političke elite u cilju ispunjavanja obaveza na putu ka EU. Kada ispunimo sve zadatke koji su pred nas postavljeni, tada neće biti nikavih razloga da ne budemo ravnopravna članica EU. Da li ćemo brzo ući u EU sada isključivo zavisi od političke volje. U početku je nedostajalo znanja i institucionalnih kapaciteta. Danas smatram da Crna Gora kao mali sistem, ukoliko postoji politička volja, može u veoma kratkom vremenskom periodu da ispuni sve obaveze koje je EU stavila pred nas. Bilo kakve alternative ovom procesu mogu samo da pošalju lošu poruku zemljama regiona, a vidjeli smo koliko se u pojedinim zemljama smanjilo raspoloženje građana za članstvu u EU – rekao je Radović
Prema njegovom mišljenju, EU ne gleda Crnu Goru odvojeno od ostalih aspiranata za članstvo koji se nalaze u našem komšiluku, iako smo predvodnici u EU integracijama.
– Smatram da to nije dobro i da treba cijeniti rad i trud svake države regiona pojedinačno. Ne smatram da smo ispunili sve obaveze koje je EU pred nas stavila, ali se nadam da će Ministarstvo evropskih poslova, kao i svi politički faktori, dati doprinos da u što kraćem periodu ispunimo sve obaveze i budemo član evropske porodice – naveo je Radović.
Mnogi misle da je novi pristup zemljama zapadnog Balkana šarena laža koja će države našeg regiona samo skrenuti sa evropskog puta.
Politički analitičar Srđan Vukadinović smatra da je EU trenutno u velikom problemu.
– Pominje se novi format, kojem će biti priključena i Ukrajina. Pitanje je samo koja Ukrajina geografski, jer to više neće biti ona Ukrajina od prije 24. februara. Ako Zapadni Balkan pristupi tom formatu, to svakako neće biti isto što i članstvo u EU. U svakom slučaju, zemlje kao što su Austrija i Njemačka pokušavaju da peru svoju nečistu savjest prema Zapadnom Balkanu, koji je mogao biti integrisan na drugi način u EU i problemi su se mogli riješiti efikasnije, a ovako je ostavljen kao bure barura koje može da se aktivira – ocijenio je Vukadinović.
Ukazuje da više nema principa regate, to jeste vrednovanja rezultata svake države ponaosob.
– Sve da Crna Gora sjutra zatvori sva poglavlja, a o tome ne može biti govora, ne bi bila primljena u EU. Nastoji se da se mobiliše na nekim drugim principima, a i pitanje je šta će biti sa EU nakon rješavanja krize u Ukrajini. Kriza u Ukrajini će se riješiti za nekim stolom, a za tim stolom teško da će biti mjesta za EU, već će biti oni veliki i jaki, vjerovatno Amerika, Rusija i Kina – zaključio je Vukadinović.