Piše: Borivoje Ćetković
Od američkih "elita vlasti" (R. Mils), odnosno od imperijalističke Amerike trpe i njeni obični ljudi, ne samo narodi širom svijeta. Bilo bi, međutim, nepravedno a ne reći da je postojala i da postoji i ona druga demokratska, slobodarska Amerika. Da podsjetimo: Američki rat za nezavisnost (1775- 83) od britanske dominacije bio je velika inspiracija za Francusku revoluciju i za ustanak španskih kolonija u Latinskoj Americi. Američka deklaracija o pravima čovjeka (1776) koja je donesena prije francuske deklaracije o pravima čovjeka i građanina (1789), izvršila je snažan uticaj ne samo "na dalji ustavni razvitak SAD, nego i na borbu za demokratske odnose u Evropi, posebno u toku francuske buržoaske revolucije".
Amerika je dala značajne istorijske ličnosti. Jedan od najznačajnijih državnika novije istorije je Abraham Linkoln (1809-1865), predsjednik SAD, protivnik crnačkog ropstva, donio јe proglas o ukidanju ropstva (1862), doveo je Sjever do pobjede u Američkom građanskom ratu(1861-1865). Pao je kao žrva jednog južnjaka. Fidel Kstro, vođa kubanske revolucije, koji je preživio 10 američkih predsjednika i izbjegao 600 atentata, u svom skromnom kabinetu držao je Linkolnovu bistu, a ostaće upamćena i njegova čuvena izjava "da mu odsijeku ruku ako nađu jednu jedinu riječ koju je napisao protiv američkog naroda", bitku je vodio sa američkim vladama. Takođe, oštro je osudio i teroristički napad izvršen na Njujork i Vašington 2001. godine. A Kastrove proročanske riječi da će se pojaviti "novi buntovnici" potvrdili su ovih dana masovni protesti američkih studenata.
I prije ovih demonstracija, američki antimperijalistički, antiglobalistički pokreti bili su uzor svim progresivnim ljudima svijeta kako se treba boriti protiv nasilja, nepravde, ugnjetavanja i diskriminacije.
I Martin Luter King, crnački političar, borac za ravnopravnost Crnaca u SAD, dobitnik Nobelove nagrade za mir (1964), doživio je da postane dio istorije i legende. Kao i njegov veliki prethodnik, bio je žrtva atentata (1968).
Iz Amerike potiču danas najuticajniji intelektualci u svijetu – "intelektualne lučonoše" ne samo svoga vremena: I. Volerstin, N. Čomski, V. Anealuksas i drugi socijalni mislioci koji se kritički odnose prema američkoj prošlosti i sadašnjosti i pomažu nam da se oslobodimo iluzija kako američke vlade brane demokratiju i ljudska prava širom svijeta. Ono što su Marks i Engels govorili za grčke filozofe, možemo reći za današnje američke naučnike – oni su naši veliki učitelji.
Među novim buntovnicima o kojima je govorio Kastro, veliki državnik i revolucionar (odolijevao je decenijama napadima američkog imperijalizma), "ima mnogo Amerikanaca, koji primјenjuju nove oblike i drugačije metode protesta pred kojima drhte gospodaru sviјeta" – širom Amerike studenti demonstriraju protiv rata u Pojasu Gaze. Sa Jejla i Kolumbije protesti su se proširili i na druge univerzitete u SAD. Vlast je upotrijebila silu da bi ugušila pobunu. Bi-Bi-Si navodi da je policija ušla u kampus Univerziteta Njujork kako bi razbila propalestinski protest i uhapsila veći broj demonstranata. Svoje nezadovoljstvo zbog rata koji Izrael vodi protiv Hamasa u pomenutoj enklavi zabilježen je i na kalifornijskom Berkliju, Masačusetskom institutu tehnologije (MIT) i drugim koledžima širom Amerike. Ovo je u stvari rat protiv Palestinaca, a ne samo protiv Hamasa – osuđuje se takođe i njihova nepromišljena teroristička akcija otimanja izraelskih nevinih građana. Hiljade djece, žena, staraca, nevinih ljudi stradalo je od izraelskog ultradesničarskog režima –glavnog čuvara geostrateških interesa u ovom regionu imperijalističke Amerike.
Rojters je objavio da je policija uhapsila desetine ljudi na propalestinskim demonstracijama i na Jejlu. Demonstranti su blokirali saobraćaj oko kampusa Jejla i nju Hejvena u Kontektiktatu zahtiјevajući da se prekinu finansijske veze sa proizvođačima oružja. Glas Amerike navodi da protesti na Univerzitetu Kolumbija podsjećaju na demonstracije protiv Vijetnamskog rata, održane na tom univerzitetu prije više od 50 godina.
U Njujorku i ostalim visokoškolskim institucijama demonstranti su postavili pitanje "finansija i druge podrške koju ovaj univerzitet dobija od proizvođača oružja i kompanija koje imaju interes od izraelske okupacije", kao i odustajanja od tog načina finansiranja. U tome je srž problema: vojnoindustrijski kompleks povezan sa finansijskim kapitalom je pokretačka snaga američke privrede, conditio sine qua non (uslov bez kojeg se ne može zamisliti) njen razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Dakle, imperijalizam je duboko inkorporiran u sistem – bez ratnih sukoba i stvaranja ratnih žarišta kapitalistička Amerika ne može da opstane.
