Početkom avgusta proširili su svoju politiku i na fotografije za koje se ocijeni da sadrže lažne sadržaje, poput eksplicitnih fotografija koje su načinjene s ciljem da obmane, prevare ili ponude lažan sadržaj.
Podsjećanja radi, u EU je nedavno stupio na snagu zakon koji od velikih internet platformi traži da moraju uvesti odjeljenja za suzbijanje prenošenja sadržaja koji su ocijenjeni štetnim za društvo. Osim lažnih vijesti i misinformacija, novi Zakon o digitalnim uslugama EU od velikih platformi traži da rade na zaštiti djece i omladine od štetnih sadržaja, suzbijaju online prevare korisnika, te transparentno objašnjavaju politiku ciljanog reklamiranja prema korisnicima i korištenje njihovih privatnih podataka.
Kao i u većini slučajeva, i u EU je u pitanju regulacija kao globalna sila i sve novine koje u ovoj oblasti uvodi, velike platforme i globalne kompanije prije ili kasnije uvode u svoje globalne operacije.
U Googleu objašnjavaju da su već počeli s derangiranjem sajtova, a da se nova mjera, koja je u primjeni od 1. avgusta, odnosi na fotografije. Novina će se, kako kažu, odnositi na dvije važne komponente. Jedna se odnosi na efikasniji način javljanja i prijavljivanja štetnih sadržaja, a druga na spuštanje rejtinga sajtova koji su ocijenjeni kao prenosioci štetnih fotografskih sadržaja. To, praktično, znači da će takav sajt biti izlistan znatno niže na Googleovim algoritmima, što bi, u praksi, značilo da će takve sajtove biti teže naći na internetu.
"Stoga degradiramo veb-stranice koje su primile veliki broj prijava za uklanjanje zbog lažnih eksplicitnih fotografija. Ovaj pristup dobro funkcioniše za druge vrste štetnog sadržaja, a naše testiranje pokazuje da će to biti odličan način za smanjenje lažnog eksplicitnog sadržaja u rezultatima pretraživanja", kažu oni.
U Googleu dalje kažu da se samo u jednom danu kreira ogromna količina novih sadržaja, te da je najbolja zaštita protiv štetnih sadržaja izgradnja sistema pretraživanja koji će kvalitetne informacije stavljati na vrh rezultata pretraživanja.
"Uvodimo ažuriranja rangiranja koja će smanjiti eksplicitni lažni sadržaj za mnoga pretraživanja. Za upite koji konkretno traže eksplicitan sadržaj i uključuju imena ljudi, nastojaćemo prikazati visokokvalitetan, neeksplicitan sadržaj - poput relevantnih medijskih članaka, ako su dostupni. Ažuriranja koja smo napravili ove godine smanjila su izloženost eksplicitnim rezultatima slika na ovim vrstama upita za više od 70 odsto. Sa ovim promjenama, o uticaju lažno kreiranih fotografija ljudi mogu čitati, umjesto da vide stranice sa stvarnim lažnim sadržajima koje su načinjene bez odobrenja", naglašavaju oni.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije su nas uputili na Savjet ministara BiH o svim pitanjima koja bi se odnosila na eventualnu pripremu novog zakonskog okvira kojim bi se BiH prilagodila evropskim normama.
Pojašnjavaju da je njihova agencija, postupajući u skladu sa zaključcima Kolegijuma za evropske integracije iz maja ove godine, dostavila u junu Direkciji za evropske integracije BiH listu pitanja za eksplanatorni skrining sa Evropskom komisijom, a koja se odnose na Poglavlje 10 - Informaciono društvo i mediji.
"U okviru ovog pregovaračkog poglavlja Agencija je posebno zainteresovana da se u okviru eksplanatornog skrininga, pored ostalog, u narednom periodu jasno definišu obaveze BiH, kao zemlje sa kandidatskim statusom, i u primjeni EU Akta o digitalnim uslugama, Evropskog akta o slobodi medija i Akta o digitalnom tržištu", pojasnili su oni za "Nezavisne novine".
