Šestonedjeljni Božićni post, kojim se vjernici Srpske pravoslavne i Ruske pravoslavne crkve, kao i Jerusalimska patrijaršija i Sveta Gora, pripremaju za praznovanje rođenja Isusa Hrista, počeo je danas. 

Post je prvi korak na putu spasenja, važan za duhovni i tjelesni život, vrijeme kada se pronalazi mera u svemu.

Trebalo bi da nauči čoveka suzdržavanju, ne samo od masne hrane, već i od svega što udaljava od Boga – zlobe, uvreda, besa, nedoličnog ponašanja.

Vjeruje se da je Božićni post uveden još u 4. vijeku, dok je puno trajanje, od 40 dana, dobio u u 12. vijeku.

Prema tumačenju vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji od uzdržavanja od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih dela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni.

Ciljevi su, kako je savjetovao vladika Nikolaj, "očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tijela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja".

Po načinu ishrane, Božićni post nije zahtjevan. Riba je dozvoljena vikendom, na Vavedenje Presvete Bogorodice i Nikoljdan, bez obzira u koji dan padnu.

Ulje i vino su dozvoljeni svim danima, osim srijede i petka koji se poste "na vodi".

Poslednja sedmica pred Božić posti se strožije, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.

Post ne podrazumijeva jednoličnu dijetu ili gladovanje, već uravnoteženu ishranu namirnicama biljnog porijekla.

Ukoliko nam se tokom posta javi nervoza i loše misli, očigledno je da postoji neki problem i onda je najbolje prekinuti post.