Crna Gora nema zakonodavni ni strateški okvir, a ni izborno, medijsko i krivično zakonodavstvo ne prepoznaju dezinformaciju kao prijetnju. Konstantni izborni procesi, polarizacija javnosti i slabe institucije trasiraju put zloupotrebama informacijama i manilupacijama raznih vrsti, upozorio je u razgovoru za "Dan" analitičar Digitalnog Forenzičkog centra Milan Jovanović.
– Lažne vijesti su globalni problem i kao takav nije zaobišao ni Crnu Goru. Iako smo mi počeli da o tome pričamo prije nekih pet-šest godina, to nije nova pojava. Lažne vijesti su toliko prisutne i zbog novog načina komunikacije, prije svega mislim na razvoj društvenih mreža koje su omogućile da budemo povezani. Dezinformacija putuje čak šest puta brže od tačne vijesti. Crna Gora nema ni zakonodavni ni strateški okvir koji tretira ovo pitanje, ističe Jovanović.

Upozorava da ne postoje ni politička volja i želja da se taj problem riješi, a da je više razloga za to.

– Dezinformacije ne targetiraju samo političku scenu i nemaju samo politički predznak, pokazala je i pandemija koronavirusa. Dezinformacije nemaju geografske granice. One su u Crnoj Gori indukovane iznutra, a i uvezene spolja. Crna Gora je u poslednje četiri godine u kontinuiranoj kampanji, smatra Jovanović.

Odgovarajući na pitanje zašto nema političke volje za borbu protiv lažnih vijesti, Jovanović navodi da je širenje dezinformacija politički oportuno (korisno).

– Mi kao društvo imamo kratko sjećanje i kada se otkrije da neko širi dezinformacije ne nosi neku kaznu u vidu gubitka biračkog tijela. Imali smo mnogo tih primjera. Sjetimo se samo 2020. godine pred parlamentarne izbore pojavila se lažna informacija da navodno Makron poručuje građanima "Crnogorci, glasajte za opoziciju". Nema političke partije iz opozicije da to nije podijelila na svojim fejsbuk nalozima, upozorava Jovanović.

Jovanović u razgovoru sa novinarkom "Dana"

Dan

Takođe, dodaje, ne postoji razumijevanje da je to problem i kako dezinformacije utiču na demokratiju i demokratske vrijednosti kojima bar deklarativno teži crnogorsko društvo.

– Kontinuiran je trend politizacija i banalizacije pitanja dezinformacija i pitanje stranog uticaja. To je začari krug i nova vlada i novi saziv skupštine trebalo bi da mnogo više pokažu volje i razumijevanja za ovaj problem koji ne muči samo Crnu Goru već cijeli svijet, istakao je Jovanović.

Prema njegovim riječima, za rješavanje ovih problema potrebna je sinergija nosilaca javnih funkcija, civilnog društva i medija.

– Očekujem da može doći do volje i da vidimo da li će nova vlada staviti prioritet intregraciju u Evropsku uniju i samim tim pokušati da intregriše akte EU. Crna Gora je previše malo tržište da bi ona bilo kojim zakonom mogla da obaveže platforme društvenih mreža. Regulativa uvijek kasni za problemom. Dobra praksa je obrazovanje gdje se stavlja fokus od osnovne škole pa nadalje i na taj način se od malih nogu stvara svijest da sve ono što je onlajn ne mora nužno biti tačno. Ono što vidimo ne mora biti tačno. Bez institucija to ne može da se riješi, naglašava Jovanović, ističući da je ključna poruka da ne smijemo vjerovati svemu što vidimo na internetu.

Navodi da prisutna pristrasnost čovjeka otežava prepoznavanje svih oblika manipulacije, pogotovo u onlajn prostoru.