Ruski predsjednik Vladimir Putin je, odlukom da napadne Ukrajinu, napravio grešku i ubrzao napredovanje NATO-a na istok, umjesto da ga blokira, smatra spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
On je kazao da je, nakon što je Finska vanrednom brzinom postala 31. članica NATO-a, direktna granica Alijanse i Rusije produžena za 1.340 kilometara, dvostruko više nego do sada.
Jakšić je naglasio da nema sumnje da su ulaskom dosad neutralne Finske u NATO promijenjeni geostrateški balansi Evrope.
“Pokazalo se da je odlukom da napadne Ukrajinu Vladimir Putin napravio grešku: umjesto da blokira napredovanje NATO na istok, on ga je ubrzao”, rekao je Jakšić agenciji MINA.
Kako je kazao, umjesto da na granici ima neutralnu Finsku, Putin je dobio istureno uporište NATO-a koji će imati pristup finskim lukama, vazdušnom prostoru i pomorskim linijama.
Jakšić je rekao da NATO, sem fizičkog približavanja Rusiji, u svoje snage sada uključuje jednu sposobnu armiju, jer analitičari procjenjuju da je finska artiljerija najveća i najbolje opremljena u odnosu na sve druge evropske članice Alijanse.
“Pritom se računa i na obavještajne i izviđačke sposobnosti”, dodao je Jakšić.
Kako je naveo, nova finska vlada tek će odlučiti da li će država prihvatiti raspoređivanje stranih trupa na svojoj teritoriji, ili čak i nuklearnog naoružanja koje pripada saveznicima.
On je podsjetio da je Rusija dala do znanja da će ojačati odbranu duž finske granice.
To je, smatra Jakšić, posljednja stvar koju je Putin namjeravao u vrijeme kada mu nedostaju vojnici, naoružanje i oprema na ukrajinskim frontovima.
Jakšić je kazao da je portparol Kremlja Dmitri Peskov nazvao ulazak Finske u NATO “napadom” na rusku bezbjednost i nacionalne interese, i da su su odnosi Moskve i Helsinkija ohlađeni, ali da će sve ostati na nivou retorike.
Prema riječima Jakšića, Rusija oko Finske više ništa ne može da učini. On smatra da je eskalacija sukoba prema zapadu, sem moguće u slučaju Moldavije, isključena.
“Nikakve kontramjere ne dolaze u obzir jer Moskva veoma dobro zna za član pet Povelje NATO, po kome je napad na jednu članicu napad na sve”, kazao je Jakšić i dodao da su Zapad i Rusija veoma obazrivi.
Jaakšić je rekao da je Bjelorusija već veoma aktivno uključena u ukrajinski rat - na propagandnoj strani, i da „Putinov vjerni saveznik, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, služi kao megafon Kremlja“.
On je kazao da je, samo sedam dana nakon što je šef Kremlja najavio da bi mogao da rasporedi nuklearno oružje u Bjelorusiji, Lukašenko pojačao prijetnje otvarajući perspektive nuklearnog rata.
“Autokrata iz Minska omogućio je ruskim trupama da sa njegove teritorije pokrenu invaziju februara prošle godine, ali se sve vrijeme ustezao da svoje vojnike pošalje za Ukrajinu ili da Rusima direktno pomogne na bojnom polju”, rekao je Jakšić, dodajući da Putin to i ne traži od Lukašenka.
Prema njegovim riječima, Putinu je dovoljno da se Lukašenko pridruži kampanji pritisaka na Zapad, kako bi pod prijetnjom nuklearnog oružja odustao od nepokolebljive podrške Kijevu.
Jakšić je, govoreći o pristupanju Švedske NATO-u, kazao da je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan “zatezao” i sa članstvom Finske, ali da je na kraju popustio.
“Oko Švedske je čvršči, imajući u vidu da po toj zemlji aktivno rade grupe Kurda koje Ankara naziva teroristima”, dodao je Jakšić.
On je podsjetio da Erdogan zahtijeva zabranu njihovih aktivnosti i isporučenje nekih od kurdskih lidera, za koje tvrdi da su umiješani u pokušaj državnog udara u Turskoj 2016. godine.
Prema riječima Jakšića, Švedska nije sigurna da će moći da se pridruži NATO-u kako bi učestvovala na julskom samitu u Litvaniji.
“Imajući u vidu merkantilnu prirodu Erdoganove politike, on će Švedskoj podići rampu, samo je pitanje kako će se naplatiti”, smatra Jakšić.
On je kazao da je pritisak ostalih članica Alijanse dovoljno snažan da Ankara, poslije saglasnosti Mađarske, ne bi rizikovala da nastavi da bude usamljena u blokadi švedskog puta u NATO.
