Za domaćina Vladimira Putina to je dokaz da izolacija Rusije nije uspjela. Teme su politika i bezbjednost, ekonomija i kulturno-humanitarna saradnja. Poslednja na spisku, ali ne najmanje važna tačka – status partnerskih država BRIKS-a.
Godinu od proširenja lideri BRIKS-a, koji mnogi vide kao protivtežu Zapadu, razgovaraju o međusobnim transakcijama u nacionalnim i digitalnim valutama. Okupljanje prate mjere bezbjednosti do sada neviđene u Kazanju.
- Trideset država je izrazilo želju da sarađuje sa BRIKS-om na različitim nivoima, da se uključi u aktivnosti BRIKS-a na ovaj ili onaj način. Članice BRIKS-a moraju pažljivo da razmotre pitanje proširenja organizacije. Svakako da nećemo nikoga odbiti, apsolutno je jasno da naša vrata ostaju otvorena. Na samitu u Kazanju će se razgovarati kako da se organizuje prijem novih članica - rekao je Vladimir Putin, predsednik Rusije.
Otud i posebno interesovanje za dolazak lidera zemalja koje razmišljaju o ulasku u asocijaciju.
- Brazil se neće pojaviti, ali se može pojaviti Turska. Erdogan može postati prvi član države članice NATO-a koji može postati dio globalnog juga, kako popularno nazivaju BRIKS -rekao je novinar Aleksandar Apostolovski.
Među nezaobilaznim temama i na marginama samita i sukob u Ukrajini. Na sastanku sa ruskim predsjednikom, premijer Indije ponavlja da je njegova zemlja spremna da pomogne da se konflikt okonča.
- Vjerujemo da problemi treba da se rješavaju mirno. Mi pružamo punu podršku postizanju mira i stabilnosti što je brže moguće. U svim našim naporima prioritet dajemo humanosti i spremni smo da pružimo svaku pomoć u budućnosti. Imamo još jednu priliku da pričamo o ovoj temi danas - naveo je Narendra Modi, premijer Indije.
Posebnu pažnju privukao je dolazak predsednika Kine kome će samit biti i treći susret sa ruskim kolegom ove godine. U glavnom gradu ruske republike Tatarstan su i predsjednici Južnoafričke Republike, Irana, brojnih zemalja Azije, Afrike, Bliskog istoka i Latinske Amerike, kao i generalni sekretar UN. U delegaciji Srbije četiri člana Vlade, a kao posmatrač u Kazanj je stigao i predsjednik Republike Srpske.
U novoj razvojnoj banci BRIKS-a ukazuju na potrebu da se pomogne siromašnim zemljama globalnog juga koji je dio asocijacije.
- Kao što ste već primijetili, implementirali smo i postavili značajan finansijska sredstva i veliki broj projekata, ali to i dalje nije dovoljno u poređenju s potrebama zemalja globalnog juga - rekla je Dilma Rusef, predsjednica nove razvojne banke BRIKS-a.
Brazil, Rusija, Indija, Kina 2006. godine odlučile su da se udruže, a 2010. godine pridružuje im se i Južnoafrička Republika. Procjena je da zemlje BRIKS-a čine 30 odsto kopna ili oko 45 odsto svjetskog stanovništva kao i da posjeduju oko 20 odsto svjetskih rezervi zlata.
