Teslin ambasador u Teslinoj godini među Teslinim narodom – tako mediji u Srbiji opisuju dolazak u Beograd Dejvida Vujića, naučnika srpskog porijekla i poslednjeg živog člana srpske sedmorke koja je učetvovala u programu Apolo 11 koja je odvela prvog čovjeka na mjesec 1969. godine.

Sa suprugom Džindžer, Dejvid Vujić je došao u Beograd sredinom mjeseca i kako u razgovoru za Glas Amerike kaže, plan mu je da poveže srpske naučnike sa Amerikom i novim NASA projektom Artemis, koji treba do odvede nove ljude na Mjesec.

- Oformio sam predlog koji sam predstavio mnogim ljudima na univerzitetu i privatnom sektoru ovdje. Cilj je da se omogući pristup svemirskom programu, da Srbija igra aktivnu ulogu. Da omogući svojim inženjerima, industriji i svima uvid u dizajn svemirskih komponenti, razvoj sistema, svemirskih sistema. Naslov predloga je bio Tesla Pupin Centar za proučavanje svemirske tehnologije, kaže Vujić i ističe da je otkrio da u Srbiji postoji više nego dovoljno kvalifikovanih naučnika, inženjera, instituta, akademija, univerziteta o kojima u SAD nemaju pojma.

Po njegovim riječima Amerikanci su pokazali veliko interesovanje da dovedu cijelu delegaciju iz Vašingtona i Kolorado Springa u Beograd.

- Ja radim u saradnji sa američkom svemirskom fondacijom u Vašingtonu - sreli smo se s njima na telefonskoj konferenciji. Oni su bili oduševljeni šta je Srbija uspjela da uspostavi. Najveći problem je to što Srbija nema znanja kako se radi svemirski program. To zna svemirska fondacija. Oni će doći ovdje u Beograd, orkestrirati plan igre za kratak i dugačak period. Obrazovaće naučnike i inženjere kako da svoju ekspertizu prilože programu za budućnost, naveo je on.

Kako kaže Ljiljana Nikšić, načelnica odjeljenja za migracionu politiku, dijasporu i socijalne sporazume u Ministarstvu spoljnih poslova, tokom boravka u Srbiji Vujić će primiti i veliko priznanje za životno djelo.

- Prije svega biće u Savezu inženjera i tehničara 10. jula na rođendan Nikole Tesle – primiće zlatnu plaketu Nikole Tesle u Domu Nikole Tesle, gdje je Tesla bio 1892. godine prvi počasni član. I postaće počasni predsjednik Međunarodnog Teslinog komiteta u kome će biti i Mark Alesi, koji je inače direktor Tesla naučnog centra Vardenklifsa Long Ajlenda, navela je ona.

Nikšić ističe da je Dejvid Vujić jedan od najznamenitijih živih Srba, koji stoji rame uz rame sa drugim velikim svjetskim naučnicima sa ovog prostora. Uz njegovu pomoć Srbija će kao mala zemlja uz pomoć nauke biti mnogo veća, kaže sagovornica Glasa Amerike.

- Zaista ono što su oni učinili za progres naše moderne civilizacije, u blagodetima u kojima uživamo danas – to je prosto nemjerljiv doprinos. Mislim da posebno ova priča o Serbo sedam Apolo 11 NASA svemirske agencije, govori sama po sebi koliki su tragovi zvjezdobrojaca. Jer Srbija je dala i Teslu, i Pupina, i Milutina Milankovića, i Milevu Marić Ajnštajn, i dala je i sedam veličanstvenih koji su dali ključni doprinos slijetanju prvog čovjeka na mjesec 1969. godine, navodi Nikšić.

Osim Dejvida Vujića, srpsku sedmorku u misiji Apolo 11 činili su i Slavoljub Sem Vujić, Milojko Majkl Vučelić, Danilo Bojić, Pavle Dujić, Petar Galović i Milisav Šurbatović.

Jedan od njih, Milojko Vučelić je osim u misiji „Apolo 11” radio i na misiji „Apolo 13”, kada je učestvovao u spasavanju astronauta nakon velikih problema sa svemirskim brodom. Za ovaj podvig američki predsjednik Ričard Nikson odlikovao ga je predsjedničkom medaljom slobode.

Dejvid Vujić je u okviru projekta Apolo 11 bio zadužen za upravljanje programom i projektom, kao i za nadzor nad cjelokupnim projektnim i upravljačkim aktivnostima, sa testiranjem i procjenom kvaliteta sistema i podsistema svemirskog broda.

- Kao rezultat našeg letenja na Mjesec kasnih šestdesetih godina prošlog vijeka naučili smo mnogo o Mjesecu i drugim prostorima. Kad smo počeli program slijetanja na Mjesec nismo znali ništa, bukvalno nismo imali ni tehnologiju, ni raketne inženjere. Tako da od 1962. do 1969. godine NASA je dizajnirala, razvila, testirala i razmotrila sve sisteme vezane za svemirski program i u tom periodu poslali smo uspješno čovjeka na mjesec, naveo je.

Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo – izgovorio je Nil Armstrong 20. jula 1969. godine, kada je postao prvi čovjek koji je zakoračio na Mjesec. Danas, 54 godine nakon tog događaja Dejvid Vujić je veliki optimista da će čovjek uskoro ponovo kročiti na Mjesec.

- Sada radimo na Artemis programu. Taj program je imao sedam test probnih vožnji i ekspertski kasne 2024. godine možemo očekivati ekipu na Mjesecu, koja će uključiti i nekoliko žena. Cilj je da vremenom dizajniraju svemirsku luku na Mjesecu. Svrha je da im se dozvoli da budu u svemiru i lansiraju druge raketne sisteme na druge planete. To je ultimativni cilj. Odgovor je da će sledeći let na mjesec biti kasne 2024. ili rane 2025. godine. Naredni korak je logičan – osvajanje Marsa, kaže na kraju razgovora Dejvid Vujić.