U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nejčer (Nature), naučnici su izvijestili da je svijet već probio kritične klimatske pragove, ostavljajući manje sigurnog, nastanjivog prostora za život na Zemlji.
Stručnjaci, kako pišu svjetski mediji, ukazuju na prijetnje po zdravlje ljudi i planete, te pozivaju vlade, kompanije i kreatore politike da krizu shvate ozbiljnije, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).
Izvještaj grupe naučnika okupljenih u Komisiji za Zemlju iznosi uznemirujuće dokaze da se planeta suočava sa sve većim krizama dostupnosti vode, opterećenja hranjivim materijama, održavanja ekosistema i zagađenja aerosolom, ističe Gardijan.
Studija objavljena 31. maja je, naglašava Gardijan, najambiciozniji pokušaj da se spoje vitalni znakovi zdravlja planete s indikatorima ljudskog blagostanja.
Komisija za Zemlju, koju su osnovale vodeće svjetske istraživačke institucije, želi da analiza bude naučna okosnica sljedeće generacije ciljeva i praksi održivosti, koje se protežu van trenutnog fokusa na klimu kako bi uključile druge indekse, uključujući i ekološku pravdu.
Studija postavlja niz "sigurnih i pravednih" mjerila za planetu koji se, objašnjava list, mogu porediti s vitalnim znakovima ljudskog tijela, gdje se umjesto pulsa, temperature i krvnog pritiska, posmatraju indikatori kao što su protok vode, upotreba fosfora i prenamjena zemljišta.
Mjerila se temelje na sintezi prethodnih studija univerziteta i naučnih grupa UN, navodi Gardijan, naglasivši da nova studija pokazuje da je situacija teška u gotovo svim kategorijama.
Istraživači su se tradicionalno bavili efektima klimatskih promjena ili gubitkom bioraznolikosti na samoj planeti, ali studija grupe naučnika Komisija za Zemlju označava pokušaj stručnjaka da identifikuje koji su to pragovi nakon kojih će ljudi pretrpjeti značajnu štetu, ukazuje Fajnenšel tajms.
Istraživanje je identifikovalo osam pragova Zemljinog sistema koji uključuju klimu, bioraznolikost, vodu, prirodne ekosisteme, korišćenje zemljišta i efekat gnojiva i aerosola.
Navodi se kako su ljudske aktivnosti gurnule ovih sedam pragova preko "sigurne i pravedne granice" u zone rizika.
Prema istraživanju, između 50 odsto i 60 odsto zemlje trebalo bi biti pokriveno uglavnom netaknutim ekosistemima, nivo koji je već probijen.
Takozvani Zemljin sistem sastoji se od mnogih međusobno zavisnih procesa koji održavaju planetu stabilnom, ali kada se poremete mijenjaju njegovu nastanjivost, tvrde naučnici i ističu da su različite granice zemaljskih sistema koje su navedene u istraživanju, "međusobno povezane".
To, ukazuje londonski list, znači da bi prekoračenje sigurne granice za jednog moglo imati posredni efekat na druge.
Godinama se svijet fokusirao na ključni prag klimatskih promjena: ograničavanje globalnog zagrijevanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Međutim, čak i na tom pragu - koji bi mogao da počne da se probija u sljedećih pet godina - milioni ljudi i dalje će se suočavati sa "značajnom štetom", uključujući smrt, raseljavanje i nestašicu hrane i vode, ističe CNN ukazujući na novi izvještaj Komisije za Zemlju.
Na 1,5 stepeni Celzijusa, autori su otkrili da bi više od 200 miliona ljudi još uvek moglo biti izloženo neviđenoj vrućini, a više od 500 miliona ljudi bilo bi izloženo dugoročnom porastu nivoa mora.
Istakli su da je ključni klimatski prag na koji su se države obavezale Pariskim sporazumom 2015, onaj koji bi osigurao "siguran i pravedan" svijet, trebalo da bude jedan stepen Celzijusa.
Međutim, prosječna temperatura planete Zemlje već je porasla za oko 1,2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, što je već izazvalo katastrofalne i smrtonosne klimatske i vremenske promjene, uključujući ekstremnije toplotne talase, poplave i šumske požare.
Stoga, naučnici pozivaju vlade, kompanije i kreatore politike da krizu shvate ozbiljnije jer su kritični klimatski pragovi probijeni ostavljajući manje sigurnog, nastanjivog prostora za život na Zemlji.
